Connect with us

Društvo

POVEĆAVAJU SE PROMJENLJIVE KAMTNE STOPE! Građani koji imaju kredite zabrinuti

U skladu sa višemjesečnim prognozama, banke u Srpskoj počele su da obavještavaju klijente o rastu kamatnih stopa.

Primjena počinje od početka naredne godine, ali neke banke nisu čekale 1. januar, nego su kamate već obračunale u skladu sa rastom euribora.

Građani čiji krediti nemaju fiksnu, nego promjenjivu kamatnu stopu, ovih dana sa strijepnjom otvaraju obavještenja banaka. Uz ranije prognoze, pismo iz banke može značiti samo jedno: “Obavještavamo Vas da ukupna nominalna kamatna stopa nakon promjene vrijednosti euribora iznosi 6,85 odsto godišnje. Nova kamatna stopa po Vašem kreditu, počev od 1. januara 2023. godine iznosiće 8,06 odsto.”

U prvom slučaju, rata kredita veća je već od početka oktobra, za nepunih deset maraka mjesečno. Drugi kredit ima duži otplatni plan i veći iznos, pa će od početka naredne godine rata porasti za oko 70 maraka.

Kako stručnjaci kažu, iako još nema realne potrebe za povećanjem kamatnih stopa, jer troškovi kapitala banaka nisu se povećali, ipak su banke razlog našle u, od početka ove godine, često spominjanoj vrijednosti euribora.

Naime, šestomjesečni euribor je krajem prošle godine iznosio -0,541 odsto. Tokom dobrog dijela ove godine ova međubankarska naknada bila je negativna. Sve do jula, kada je, prvi put nakon novembra 2015. godine prevalila nulu,prenosi RTRS.

Šestomjesečni euribor danas iznosi 2,3 odsto. Sličnim tempom rastu i kamate, jer kada se računa, na njenu vrijednost dodaje se vrijednost euribora.

U pokušaju da rate svedu u okvire koje su sposobni da plaćaju, mnogi posežu za reprogramom. Međutim, da li se isplati ugovoriti novi kredit ako je dobar dio starog otplaćen?

Društvo

Nedostatak radnika i njihova obučenost postaju GORUĆI PROBLEM

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić izjavio je da nedostatak radne snage i obučenost radnika postaje gorući problem i da to najviše muke zadaje prerađivačkoj industriji.

Ćorić je naveo da nedostaje čak i nekvalifikovane radne snage, ali da se ona može nadomjestiti s dolaskom radnika iz Indije ili Bangladeša, koji mogu raditi u građevinarstvu ili šumarstvu, sektorima u kojima nisu potrebne neke posebne stručne kvalifikacije i poznavanje jezika.

– Ali, prije nego što bilo šta uradimo mislim da bi prije toga trebalo napraviti ozbiljne analize stanja na tržištu rada – rekao je Ćorić za Glas Srpske.

Kada je riječ o narednoj godini i stanju u privredi, Ćorić kaže da je u razgovorima predstavnika privredne zajednice i “Elektroprivrede Republike Srpske” postignut preliminarni dogovor o povećanju cijena struje od 1. januara 2023. godine, ali ne i koliko bi ono moglo iznositi.

Prema njegovim riječima, privrednici predlažu 60 evra za jedan megavat-sat, a 68 druga strana, ali će mnogo toga biti jasnije nakon što bude formirana zajednička radna grupa koja bi, između ostalog, trebalo da se bavi i ovim pitanjem.

– Raspravljaće se i o načinima isporuke električne energije privrednim subjektima. “Elektroprivreda” je predložila da se ugovori od 2023. godine sklapaju samo na šest mjeseci, što je s našeg stanovišta problematično. Smatramo da bi oni trebalo da budu potpisivani bar na 12 mjeseci – naveo je Ćorić.

On je napomenuo da 57 odsto struje u Srpskoj troše domaćinstva, a ostatak privreda, te da računi za struju kod pojedinih preduzeća čine značajan trošak.

Ćorić je naveo da će sve to dovesti do novog rasta cijena robe i usluga, prvenstveno u prerađivačkoj industriji.

On je istakao da Srpska ima veliku sreću što je energetski nezavisna kada svi kapaciteti rade, ali smatra da nije dovoljno iskoristila svoje kapacitete i prirodne resurse kada je u pitanju hrana.

– Potrebno je podržati i akcije “Kupujmo domaće” i “Naše je bolje”. Na taj način bi se spriječio odliv novčanih sredstava u inostranstvo, ali i najdirektnije podržala domaća privreda. Nažalost, to ne radimo, te radije kupujemo uvoznu robu. Ljudi misle kako je uvozno bolje od domaćeg, što naravno nije uvijek tačno – rekao je Ćorić.

Nastavi čitati

Društvo

HLJEB SKUPLJI ZA 20 FENINGA Pekari sumnjaju da će rast cijena tu i stati

Talas poskupljenja se nastavlja, a od danas će u prodavnicama FBiH građani plaćati skuplji hljeb.

Tri najprodavanija proizvoda kompanije Klas polubijeli, narodni i penzionerski hljeb, od danas će biti skuplji za 20 feninga.

Polubijeli i narodni hljeb koštaće 1,70 KM, a penzionerski 1,20 KM.

Ovo je već drugo poskupljenje hljeba u toku ove godine, a proizvođači su tada kao razlog naveli poskupljenje pšenice na svjetskom tržištu zbog rata u Ukrajini. Takođe, na cijenu je uticalo i poskupljenje goriva.

Od 1. decembra u Republici Srpskoj hljeb takođe trebao poskupiti za 10 feninga, a već sada u Banjaluci košta dvije marke. Obični hljeb (oko 600 grama) trenutno košta od 1,80 do dvije KM.

Pekari najavljuju da bi cijene mogle nastaviti s rastom početkom naredne godine s obzirom da očekuju dodatna poskupljenje brašna i energenata, prvenstveno električne energije.

Ekonomska situacija u BiH je sve teža s obzirom da cijene rastu iz dana u dan, a platna moć građana je u prosjeku ostala na istom nivou prije poskupljenja. U najtežem položaju su penzioneri i oni građani s minimalnim primanjima kojima pored poskupljenja osnovnih životnih namirnica u prilog ne ide ni zimska sezona kada će poskupiti i energenti.

Cijene hljeba su porasle i u zemljama regiona, kao i Evropske unije, piše Klix.

Nastavi čitati

Društvo

Počinje Božićni post

Božićni post, kojim se vjernici Srpske pravoslavne i Ruske pravoslavne crkve, kao i Jerusalimska patrijaršija i Sveta Gora, pripremaju za praznik Hristovog rođenja počeo je danas.

Božićni post traje 40 dana.

Prema učenju crkve, prvi podvig čovjeka u oslobođenju od grijeha jeste držanje posta.

Post ima dvije strane – tjelesnu i duhovnu.

Tjelesni post je uzdržavanje od jela životinjskog porijekla, dok duhovni post podrazumeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i djela.

Nastavi čitati

Aktuleno