U Regionalnom sudu u Beču danas je održano ročište 41-godišnjem muškarcu iz Bosne i Hercegovine, koji se tereti da je teško povrijedio i skoro unakazio državljanku Bugarske, a sve kako bi naplatio odštetu od osiguravajućih kuća za povredu na radu.

Naime, kako prenose austrijski mediji, riječ je o ponovljenom suđenju nakon što je uložena žalba poslije okrivljujuće presude.

Mediji prenose da je žrtva ovog prevaranta došla iz Bugarske u Beč 2017. godine u potrazi za boljim životom. Kako je, navodno, bila nepismena, ovaj 41-godišnjak ju je podlo iskoristio. On je iscenirao nezgode na radu, a kasnije naplaćivao odštete od osiguranja, pišu Nezavisne.

U ljeto 2018. godine, ovaj državljanin BiH je navodno smislio podmukli plan i izazvao nezgodu na radu prilikom čišćenja. On je navodno Bugarki kapnuo hlorovodoničnu kiselinu na lice i opekao oko. Potom je žrtvu odveo u bolnicu. U bolnici je izjavio da se žena povrijedila dok je čistila – jako sredstva za čišćenje prsnulo joj je u oči.

Samo tri sedmice nakon “nesreće” sa hlorovodoničnom kiselinom sa Bugarkom je otišao u Mađarsku. Tamo je ženu uz pomoć još jednog muškarca vezao za vrata i navodno joj odsjekao vrh palca lijeve ruke.

Opet je, kako se navodi, ovaj incident proglasio nesrećom na radu i od tri osiguravajuća društva naplatio ukupno 25.000 evra (48.750 KM).

Inače, optuženog zastupa poznati advokat Matijas Burger. Mediji prenose da je sljedeće ročište zakazano za maj.

Francusku danas očekuju novi štrajkovi i protesti širom zemlje protiv planova predsjednika Emanuela Makrona da pomjeri starosnu granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine.

Policija je upozorila da postoji “veoma ozbiljan rizik” od novog nasilja na ulicama.

Skupovi su na početku bili mirni, ali se nezadovoljstvo povećalo kada je vlada sredinom marta progurala prijedlog zakona u parlamentu bez glasanja, a u posljednjem danu protesta širom zemlje u četvrtak, anarhisti “Crnog bloka” razbijali su izloge, demolirali autobuske stanice i opljačkali restoran Mekdonaldsa u Parizu.

Slično nasilje zabilježeno je i u drugim gradovima.

Ministar unutrašnjih poslova Džerald Darmanin upozorio je u ponedjeljak da postoji “veoma ozbiljan rizik” od novog nasilja danas, u Parizu i šire, prenosi Rojters.

Oko 13.000 policajaca biće angažovano na skupovima, od čega nešto manje od polovine u Parizu.

Prema riječima Darmanina, ekstremističke organizacije krajnje ljevice, od kojih, kako je naveo, neke dolaze iz inostranstva, “žele da zapale Francusku”.

Policija je savjetovala vlasnicima prodavnica u Parizu koje se nalaze u dijelu grada gdje se održava protestni skup da danas zatvore radnje.

Kao i tokom ranijih obustava rada od sredine januara, vozovi i letovi će biti prekinuti, a neke škole će biti zatvorene, dok se stalni štrajkovi nastavljaju u energetskom sektoru.

U ponedjeljak je najmanje šest od sedam rafinerija u Francuskoj bilo zatvoreno ili funkcionisalo smanjenim kapacitetom, a terminali za tečni prirodni gas (LNG) bili su blokirani.

Vlada tvrdi da je zakon o penzijama od vitalnog značaja kako bi se obezbijedilo da sistem funkcioniše, dok sindikati i demonstranti poručuju da postoje i drugi načini da se to uradi.

Sindikati traže od Makrona da povuče ili odloži prijedlog zakona koji je usvojen, ali još nije objavljen, dok ga ne razmotri Ustavni savjet, kako bi se situacija smirila.

Makron je poručio da je više nego spreman za razgovor sa sindikatima, ali na druge teme, navodi Rojters.

Nova objava Bil Gejtsa na njegovom blogu GatesNotes, izazvala je veliku pažnju.

Naime, milijarder, poslovni čovjek i filantrop, izrazio je zabrinutost da bi vještačka inteligencija (AI) mogla preuzeti svijet.

U svom postu na blogu Gejtes je skrenuo pažnju na interakciju koju je imao s umjetnom inteligencijom u septembru. Napisao je da je, na njegovo iznenađenje, AI dobio najveći mogući rezultat na AP Bio ispitu, piše Jerusalem Post.

Postavio je pitanje “Šta reći ocu s bolesnim djetetom?” Zatim je dao odgovor koji je, kako piše Gejts, bio bolji od onog koji bi iko u prostoriji mogao dati. Milijarder nije uključio odgovor u svoj post na blogu.

Ova interakcija, rekao je Gejts, podstakla je duboko razmišljanje o tome kako će umjetna inteligencija uticati na industriju i Fondaciju Gejts u sljedećih 10 godina.

Smanjenje nejednakosti
Kao filantrop, Gejts se odlučio fokusirat na to kako bi se AI tehnologija mogla koristiti za smanjenje nejednakosti.

– Dokazi pokazuju da posjedovanje osnovnih matematičkih vještina priprema učenike za uspjeh, bez obzira koju karijeru odaberu. Ali postignuća u matematici padaju u cijeloj zemlji, posebno za crne studente, Latinoamerikance i studente s niskim primanjima. AI može pomoći preokrenuti taj trend. AI će poboljšati vaš rad, na primjer tako što će vam pomoći u pisanju e-pošte i upravljanju vašom pristiglom poštom – napisao je Gejts na blogu.

Izjavio je da će AI poboljšati produktivnost svakodnevnih radnika i sugerirao kako je korisno vidjeti AI kao “digitalnog osobnog asistenta”. Priznao je da će stanovništvo morati biti ponovno obučeno kako AI preuzima nove uloge i da će vlade morati biti odgovorne za nadzor toga.

Tačnije, Gejts je predvidio da će umjetna inteligencija imati snažan utjecaj na smanjenje tereta za skrbnike. Kad bi vještačka inteligencija mogla obavljati zadatke poput “podnošenja zahtjeva za osiguranje, rješavanja papirologije i sastavljanja bilješki s posjeta ljekaru”, tada bi se više vremena moglo dodijeliti brizi o pacijentima.

Uticaj na siromašnije zemlje
Dodajući tome, Gejts je primijetio da vještačka inteligencija može imati ogroman uticaj na siromašnije zemlje u kojima je pristup medicinskim ustanovama ograničen.

– AI će pacijentima čak dati mogućnost da obave osnovnu trijažu, dobiju savjete o tome kako se nositi sa zdravstvenim problemima i odluče trebaju li potražiti liječenje.”

AI bi čak mogao značajno doprinijeti medicinskim inovacijama, tvrdi Gejts.

Objasnio je da je “količina podataka u biologiji vrlo velika, a ljudima je teško pratiti sve načine na koje složeni biološki sistemi funkcionišu. Već postoji softver koji može pregledati te podatke, zaključiti koji su putevi, tražiti mete na patogenima i dizajnirati lijekove u skladu s tim.”

Predvidio je da će umjetna inteligencija na kraju moći predvidjeti nuspojave i tačne doze za pojedinačne pacijente.

Pitanje poljoprivrede
U području poljoprivrede, Gejts tvrdi da “AI može pomoći u razvoju boljeg sjemena na osnovu lokalnih uslova, savjetovati poljoprivrednike o najboljem sjemenu za sadnju na osnovu tla i vremenskih prilika u njihovom području, te pomoći u razvoju lijekova i vakcina za stoku.”

Uprkos svim potencijalnim dobrima koje AI može učiniti, Gejts je upozorio da može imati negativne učinke na društvo.

– Vlade i filantropija moraće igrati glavnu ulogu u osiguravanju da se nejednakost smanji, a ne doprinese njoj. Ovo je prioritet za moj rad vezan uz vještačku inteligenciju – napisao je, prenosi Avaz.

Gejts je priznao da će vještačka inteligencija vjerovatno biti “toliko razorna da će sigurno izazvati nelagodu kod ljudi” jer “postavlja teška pitanja o radnoj snazi, pravnom sistemu, privatnosti, pristranosti i još mnogo toga”.

AI takođe nije besprijekoran sistem, objasnio je, jer “AI također čini činjenične pogreške i doživljava halucinacije.”

Gejts je naglasio da postoji “prijetnja koju predstavljaju ljudi naoružani vještačkom inteligencijom” i mogućnost da vještačka inteligencija “odluči da su ljudi prijetnja, zaključi da su njeni interesi drugačiji od naših ili jednostavno prestane brinuti za nas?”, piše Jerusalem Post.