Connect with us

Društvo

PROBLEM OTPADA NA DRINI Nisu mogli usaglasiti termine za sastanak

Problem velikih kolčinina otpada na rijeci Drini svake zime bude aktuelizovan u javnosti, međutim zajednička akcija nadležnih godinama izostaje.

Još prošlog mjeseca ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik najavio je sastanak resornih ministara iz Republike Srpske, Srbije, Crne Gore i Federacije BiH o problemu plutajućeg otpada na Drini, koji se sakuplja nedaleko od Hidroelektrane “Višegrad”.

– Sastaćemo se u Višegradu da svi dođu i vide šta je to kako bi krenuli u rješavanje problema – istakao je Vipotnik početkom februara.

Međutim, kako sada kažu iz ovog ministarstva, najavljeni sastanak nije održan jer ministri iz Srbije i Crne Gore nisu mogli usaglasiti termine.

– Čim budemo imali dogovoren termin, obavijestićemo javnost – poručili su.

Iz resornog ministarstva navode da izvor ovog problema, nije u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, već u susjednim državama, Republici Srbiji i Crnoj Gori, odakle i otpad dolazi vodenim tokovima koji su u slivu rijeke Drine.

– Rješenje je u intenziviranju svih mjera koje moraju provesti susjedne zemlje, kako bi se problem plutajućeg otpada u slivu Drine trajno riješio- poručuju. Dodaju da je problem plutajućeg otpada na Drini to ministarstvo prepoznalo u strateško-planskim dokumentima, kao mjesto većeg zagađenja životne sredine tzv. „crna tačka“.

Godišnje se na ovom mjestu nakupi između šest i osam hiljada kubika otpada, a problem je posebno izražen kada je povećan dotok vode. Smeće iz rijeke svakodnevno kupe radnici HE na Drini kako bi se spriječilo da on ugrozi rad hidroelektrane.

– Lančanica koju smo improvizovali i napravili 2021. godine je izdržala ovogodišnji nalet vode i smeća – pojasnio je ranije direktor HE na Drini Nedeljko Perišić.

Silni otpad uglavnom dolazi rijekom Lim iz Srbije i Crne Gore, a ostatak je iz BiH.

– Taj otpad je najbolja slika lošeg stanja životne sredine u sve tri zemlje. Problem se može riješiti samo ako sve tri zemlje spreče odlaganje otpada na obalama rijeka, međutim, sve to sporo ide i bojim se da ćemo ovakve prizore sa Drine još dugo gledati – upozorava Anes Podić iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Podsjeća da se otpad sa Drine odvozi na višegradsku deponiju, gdje su česti požari, a što stvara dodatni problem lokalnom stanovništvu.

Rijeke pune smeća
Anes Podić napominje da se problem sa Višegradskog jezera, manje-više ponavlja na svim našim rijekama. Kako ističe, više od petine teritorije BiH uopšte nije pokriveno organizovanim odvozom otpada, zbog čega stanovništvo smeće baca na divlje deponije koje se često nalaze na obalama rijeka i potoka.

– Nakon velikih kiša, kada rijeke nabujaju, smeće završava u vodi. Specifičnost Drine je što tu imamo veliku branu, pa smeće postane vidljivo, ali naše rijeke su prepune otpada i to je, nažalost, tužna činjenica, a vlasti ništa ne pokušavaju da sistemski riješe problem. Sve što se uradi jeste da se otpad skloni sa gradskih ulica, a šta će posle sa njim biti, to jedva da je koga briga – ističe Podić.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno