Connect with us

Svijet

PROCURILE POVJERLJIVE INFORMACIJE! Planiran atentat na Makrona

U Parizu je počelo suđenje članovima ekstremne desničarske grupe, koji su optuženi za zavjeru za pokušaj ubistva francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

Oni se terete i za pokušaj državnog udara, piše “Guardian”.

Optuženi, kojima, ako budu proglašeni krivim, prijeti maksimalna zatvorska kazna od deset godina, negirali su bilo kakvu krivicu. Suđenje će trajati do 3. februara.

Tužioci navode da su članovi grupe pod nazivom “Les Barjols” planirali da napadnu predsjednika Emanuela Makrona nožem tokom zvanične posjete sjeveroistoku Francuske u novembru 2018. godine.

Detektivi, koji su prisluškivali telefonske razgovore tokom četvorogodišnje istrage, tvrde da su postojali i planovi za ubijanje migranata i napad na džamije, kao i dokazi o antisemitizmu, ali nijedna od navodnih zavjera nije sprovedena.

Advokati odbrane kažu da su prijetnje grupe bile samo razgovor i da nije bilo konkretne ili neposredne prietnje Makronu.

Odsustvo bilo kakvih krivičnih radnji navelo je tužioce da umanje optužbe protiv osumnjičenih 12 muškaraca i žena starosti između 26 i 66 godina na udruživanje radi izvršenja terorističkog akta.

Optuženi, kojima prijeti maksimalna zatvorska kazna od 10 godina ako budu proglašeni krivima, negirali su bilo kakvu krivicu.

Lusil Kolo, advokat odbrane, rekla je da se teza optužbe temelji na “fikciji da će se dogoditi nasilni čin”.

“Les Barjols”, nacionalistička i antiimigrantska grupa koja koristi nadimak koji su lokalni stanovnici Malija dali vojnicima koji su učestvovali u francuskoj vojnoj operaciji Serval 2013-14, formirana je na Facebooku početkom 2017. godine.

Hapšenja su uslijedila nakon dojave francuskim službama bezbjednosti da ekstremno desničarski aktivista sa sjedištem u oblasti Alpa planira napad na Makrona u novembru 2018. tokom obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu u Verdenu na sjeveroistoku Francuske.

Denis Koline, za kojeg se pretpostavlja da je vođa ekstremističke grupe i bivši aktivista desničarskog nacionalnog fronta, sada Nacionalnog okupljanja, uhapšen je 2020. godine.

Tužioci su tvrdili da je grupa, koja se u jednom trenutku imala 5.000 članova, takođe urotila da otme članove parlamenta i zbaci vladu. Neki sastanci su uključivali vježbu gađanja u paravojnom stilu i obuku prve pomoći.

Tokom racija na imanju članova grupe policajci su pronašli vatreno oružje, uključujući pušku M16 i uputstva o pravljenju eksploziva. Policija je navodno pronašla nož u kući člana “Les Barjolsa” Žan-Pjera Bujea (66), koga je uhapsila nekoliko dana prije Makronove posjete.

“On priznaje da je bilo razgovora, ali oni nikada nisu otišli dalje od toga”, rekla je Olivija Ronen, advokat Žan-Pjera Bujea, za agenciju “France Press”.

Ona je optužila tužilaštvo da neprijateljske opaske Bujea o Makronu nije stavilo “u kontekst vremena”, kada je u Francuskoj bio rasprostranjen gnijev zbog rasta cijena goriva koji je doveo do pojave pokreta “žutih prsluka”.

“Ono što nam je predstavljeno kao planirani napad na predsjednika Republike su zapravo počeci žutih prsluka”, dodala je Ronen.

Jedan član grupe imao je “suprotne stavove o vladi” i davao komentare koji su “ponekad bili ekstremni”, rekao je advokat odbrane Gabrijel Dumenil i upitao: “Ali da li to znači da su htjeli da preduzmu akciju i da izvrše atentat na šefa države? Odgovor je ne”.

Tužioci će tvrditi da su planovi grupe bili “u potpunosti usmjereni na ozbiljno narušavanje javnog reda putem zastrašivanja i terora” i da su postojali mnogo prije žutih prsluka.

Svijet

Rusija zatvorila granicu sa Gruzijom

Glavni odjel Ministarstva za vanredne situacije Sjeverne Osetije saopštio je da je prolaz kroz jedini kontrolni punkt na granici s Gruzijom “Gornji Lars” zatvoren do daljeg.

“Zabranjeno je kretanje za sve vrste vozila na dionici grad Vladikavkaz – naselje Lars u pravcu izlaska iz Ruske Federacije od 2. februara u 19.15”, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo je odluku obrazložilo pogoršanjem vremenskih uslova u Gruziji. S tim u vezi, navodno je nemoguće obezbijediti sigurnost saobraćaja automobila. Na preporuke gruzijske granične policije pozvalo se i Ministarstvo za vanredne situacije.

Nakon najave “djelimične mobilizacije” u Rusiji, kontrolni punkt “Gornji Lars” postao je najpopularnija izlazna tačka iz zemlje. Gruzijske vlasti su izvijestile da je samo u prve dvije sedmice od 21. septembra granicu prešlo 80.000 Rusa.

Oko 5.000 automobila skupilo se u saobraćajnoj gužvi na putu prema kontrolnom punktu, a ljudi su danima čekali svoj red sa malo ili bez hrane i vode. Neki su čak prodavali automobile, rekli su očevici. Kao rezultat toga, u blizini kontrolnog punkta postavljena je mobilna vojna registracija i kancelarija. Još ranije, FSB je tamo dovezao oklopni transporter sa vojskom “u slučaju pokušaja proboja granice”.

Nedavno je javnost zabrinula vijest da se vlasti spremaju zabraniti slobodan prelazak ruske granice automobilima. Nakon toga, šef Komiteta Državne dume za transport Jevgenij Moskvičov rekao je da će obaveza rezervisanja datuma i vremena polaska uticati samo na teretne prevoznike, a ne na obične vozače.

Napomenuo je i da sistem neće raditi na cijeloj granici, već samo “na onim punktovima gdje ima problema”. Među njima je nazvao kontrolni punkt “Gornji Lars”. Kasnije je amandman nestao iz baze podataka Državne Dume, prenosi “Klix”.

Nastavi čitati

Svijet

PENTAGON IZRAZIO SUMNJU! Ukrajina neće vratiti Krim

Ukrajinska vojska vjerovatno neće osloboditi Krim u bliskoj budućnosti, rekla su četiri visoka funkcionera američkog Ministarstva odbrane članovima kongresnog Odbora za oružane snage u povjerljivom brifingu, a ta procjena će sigurno frustrirati ukrajinske čelnike, kojima je vraćanje tog poluostrva jedan od osnovnih ciljeva, piše Politiko.
Nejasno je šta je navelo američke funkcionere na tu ocjenu, ali je to jasan pokazatelj da Pentagon ne vjeruje da Ukrajina ima, ili da će uskoro imati, sposobnost da otjera rusku vojsku sa Krima, koji je Rusija zauzela prije gotovo deset godina, navodi američki portal.

Većina učesnika brifinga smatra da pobjeda Ukrajine u ofanzivi za oslobađanje svojih teritorija nije sigurna. Među njim su bili zamjenica pomoćnika ministra odbrane za Rusiju, Ukrajinu i Evroaziju Laura Kuper i direktor operacija u Združenom štabu oružanih snaga general Daglas Sims.

“Nećemo komentarisati povjerljive brifinge, niti ćemo nagađati o potencijalnim budućim operacijama. Što se tiče sposobnosti Ukrajine da se bori i oslobodi svoju teritoriju, izvanredno odbijanje ruske agresije i stalna prilagodljivost na bojnom polju govore sami za sebe”, rekla je portparolka Pentagona Sabrina Sing.

Procjena učesnika brifinga odražava ono na što je načelnik Združenog štaba general Mark Mili govorio prethodnih mjeseci.

“I dalje tvrdim da će ove godine biti vrlo teško vojno izbaciti ruske snage iz cijele Ukrajine. To ne znači da se to ne može dogoditi ili da se neće dogoditi, ali biće veoma teško”, rekao je Mili 20. januara u Njemačkoj, prenosi Index.

Pitanje preuzimanja Krima sporno je već mjesecima, budući da američki i evropski funkcioneri insistiraju na tome da je poluostrvo dio Ukrajine, ali su uglavnom uzdržani kada je riječ o potpunom opremanju Kijeva za prodor u to područje.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u januaru, savjetnik ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak odbacio je ideju o ukrajinskoj pobjedi bez zauzimanja Krima.

“To je apsolutno neprihvatljivo”, rekao je Jermak, dodajući da pobjeda znači vraćanje međunarodno priznatih granica Ukrajine, “uključujući Donbas i Krim”.

Nakon što su SAD ljetos poslale Ukrajini raketni sistem visoke mobilnosti (HIMARS), Rusija je mnoge od svojih osjetljivijih sredstava pomjerila van dometa od 80 kilometara. Američka administracija i dalje odbija da pošalje projektile za lansere koji mogu da pogađaju ciljeve do 500 kilometara, što bi dovelo u opasnost Krim.

Predsjednik kongresnog Odbora za oružane snage Majk Rodžers rekao je u intervjuu u srijedu da rat “treba da završi ovog ljeta” i ukazao na hitnost da SAD brzo snabdiju Ukrajinu za predstojeću ofanzivu, kao i da Kijev treba jasnije da pokaže kako misli da okonča rat.

“Postoji mišljenje da Krim mora da bude dio tog plana, ali Rusija nikada neće odustati od Krima. Putin mora da odluči s kojim plenom može proglasiti pobjedu”, rekao je Rodžers, koji se nije osvrnuo na sadržaj povjerljivog brifinga.

“Mislim da još nema dogovora o tome šta se može postići. Naša vlada i čelnici NATO moraće da izvrše određeni pritisak na Zelenskog oko toga kako bi trebalo da izgleda pobjeda. Mislim da će nam to pomoći više nego bilo šta drugo da bismo natjerali Putina i Zelenskog da sjednu za sto kako bi okončali ovu stvar ovog ljeta”, zaključio je Rodžers.

Nastavi čitati

Svijet

Kralj Čarls III želi da princ Hari bude na ceremoniji krunisanja

Prema pisanju britanskih medija, kralj Čarls III zamolio je nadbiskupa Džastina Velbija da bude posrednik i omogući da njegov mlađi sin, princ Hari, i njegova supruga Megan Markl dođu na svečanu ceremoniju krunisanja koja će se održati u Vestminsterskoj opatiji.

Međutim, njegov stariji sin, princ Vilijam, navodno se opire toj ideji i smatra da će supružnici iskoristiti dolazak za svoju promociju i “novih pet minuta slave”.

Izvori britanskog tabloida tvrde da je kralj uvjeren da bi odsutnost Megan i Harija više naštetila nego njihova prisutnost.

Vilijam se navodno ne slaže s ocem i smatra da posjeta njegovog brata i Megan treba da bude isplanirana do detalja jer će u suprotnom činiti neke stvari kako bi oni bili u centru pažnje. Izvori bliski kraljevskoj porodici kažu da bi Hariju moglo da bude ponuđeno mjesto visokog profila u opatiji ili neformalno garancija da će moći da zadrže svoje titule kao motivaciju za učestvovanje.

“Porodica je podijeljena, a sve ukazuje na to da se Hariju savjetuje da u ovoj fazi ne pristane ni na šta, sve do posljednjeg trenutka, što otežava pregovore s njim. Iako bi u nekom trenutku mogao da odluči da odbaci svoje titule svojom voljom, protivi se ideji da mu ih se nasilno oduzme”, ispričao je izvor britanske medije, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuleno