Connect with us

Politika

Prvi Ustav Srpske donesen na današnji dan

Puna 31 godina navršila se danas od donošenja prvog Ustava Republike Srpske, jednog od najvažnijih konstitutivnih akata koji su bili osnov za njeno stvaranje.

Prvi hrabar korak srpskih poslanika u Sarajevu i njihova istorijska odluka da osnuju Skupštinu srpskog naroda u BiH označili su stvaranje Republike.

Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je 24. oktobra 1991. godine, nakon što su 14. oktobra srpski poslanici preglasani u Skupštini SR BiH.

Skupština je raspisala plebiscit o ostanku srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji, na kojem su se Srbi u BiH gotovo 100 odsto izjasnili za tu opciju.

Muslimani i Hrvati nisu priznali rezultat plebiscita, poslije čega su svi srpski poslanici iz svih stranaka u Skupštini SR BiH nastavili rad u Skupštini srpskog naroda u BiH i počeli donošenje akata kojima je konstituisana Republika Srpska.

Od desetak konstitutivnih akata koji su ustavnopravna osnova za stvaranje Republike Srpske, dva su najbitnija – Deklaracija o proglašenju Republike Srpske i Ustav Republike Srpske.

Skupština srpskog naroda u BiH donijela je Deklaraciju 9. januara 1992, a Ustav 28. februara iste godine.

Jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, prvi Ustav Republike Srpske garantovao je punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.

Kao najviši konstitutivni pravni akt utvrdio je tip uređenja, sistem organizacije vlasti i sve druge poluge sistema, a istog dana donesen je i Ustavni zakon, koji je omogućio njegovu primjenu i funkcionisanje Republike.

Ustav je donesen sa prvobitnom namjerom da se spriječi prerano priznanje BiH i da se međunarodni faktori upozore i urazume da počnu da vode ozbiljne razgovore o unutrašnjem uređenju BiH, jer ono koje je postojalo po Ustavu BiH iz 1974. godine nije moglo održati unutrašnji mir i nacionalnu ravnotežu.

Ustav je najvažniji dokument koji potvrđuje kontinuitet postojanja i funkcionisanja demokratskih institucija i državotvornosti Republike Srpske u okviru BiH.

Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH.

Dio odredaba Ustava rađen je autonomno u Narodnoj skupštini, a dio je nametala međunarodna zajednica. Među izmjenama su i one koje su se odnosile na ograničavanje nadležnosti Srpske u korist zajedničkih organa BiH, kao i uspostavljanje Vijeća naroda.

Skupština srpskog naroda u BiH radila je u Sarajevu od 24. oktobra 1991. godine, sve dok joj nije onemogućen rad i zaprijetila fizička opasnost za poslanike i funkcionere.

Tokom marta 1992. godine Skupština je svoje sjedište premjestila na Pale, gdje je nastavljen njen rad i dalje konstituisanje Republike Srpske.

(SRNA)

Politika

POLOŽIO ZAKLETVU: Amidžić novi ministar finansija

SNSD-ov Srđan Amidžić imenovan je za ministra finansija u Savjetu ministara BiH.

Na hitnoj sjednici PD PS BiH potvrđeno je imenovanje ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića. Prema ranijem dogovoru stranaka koje čine koaliciju, ova pozicija pripada SNSD-u.

Za imenovanje Amidžić je dobio 23 glasa, a 18 je bilo protiv.

Ranije je Komisija za imenovanje sa sedam glasova za, dala preporuku za potvrđivanje Srđana Amidžića na ministarsku poziciju.

Amidžić na ovu poziciju dolazi nakon što je Zoran Tegeltija 15. juna preuzeo dužnost direktora UIO.

Amidžić je rekao da će mu prevashodni cilj na ovoj funkciji biti da što prije budu završeni operativni zadaci unutar Ministarstva u vezi sa pripremom budžeta za narednu godinu.

On je naglasio da ga čeka mnogo posla kada je riječ o budžetskom kalendaru koji je zgusnut, te da se mora raspravljati i o zahtjevima koje su dostavili budžetski korisnici.

– To je strašno mnogo posla sa uigranom ekipom, a ja treba samo da toj ekipi pomognem da se taj posao privede kraju – rekao je Amidžić.

Amidžić nije želio da komentariše navode da je njegovo imenovanje uslovljeno “političkom trgovinom”, naglašavajući da je ono što je bilo vezano za raspodjelu ministarstava u Savjetu ministara bilo dogovoreno ranije.

Nastavi čitati

Politika

BOBANA ĆIBIĆ O TRGOVSKOJ GORI”Institucije Srpske i BiH dokazuju rizik, nema podrške EU”

Poslanik Narodne partije Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bobana Ćibić izjavila je danas da nema sumnje da odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali da teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope.

Ćibićeva je izjavila Srni da se problem u vezi sa namjerom Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na toj lokaciji mora rješavati u saradnji sa pravnim i ekspertskim timom i svim institucija Republike Srpske i BiH.

Ona je dodala da treba uzeti u obzir i da je u pitanju seizmološki aktivno područje.

-Ukoliko bi Hrvatska uspjela u namjeri da na lokaciji Trgovska gora odlaže radioaktivni i nuklearni otpad, to područje bilo bi crvena tačka na geografskoj karti, koju će izbjegavati svi investitori, a dovodi se u pitanje i poljoprivredna proizvodnja na tom području,, rekla je Ćibićeva, koja je juče prisustvovala tematskoj sjednici Odbora Narodne skupštine Republike Srpske za zaštitu životne sredine.

Ćibićeva je u ime skupštinskog Odbora za lokalnu samoupravu , čiji je ona predsjednik, potvrdila da su opštine u slivu rijeke Une, Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica i druge, spremne da aktivno pomognu napore institucija Republike Srpske da spriječe izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na samoj granici BiH.

-Ne sumnjam da će se opštine aktivno uključiti u proces dodatnih istraživanja koji će potvrditi da lokacija na Trgovskoj gori ne ispunjava nijedan parametar da bi se tamo izgradilo odlagalište nuklearnog otpada. Na žalost, teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srpske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope, rekla je Ćibićeva.

Ona je potvrdila da će Odbor Narodne skupštine za zaštitu životne sredine u narednih sedam do 10 dana donijeti zaključke sa tematske sjednice o aktivnostima nadležnih institucija Srpske i BiH povodom namjere Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora u neposrednoj blizini granice sa Srpskom i BiH, te da će tom pitanju biti posvećena dodatna pažnja.

Nastavi čitati

Politika

PROBILI USTAVNI ROK? Federacija BiH bez Vlade, Lendo ne da potpis Lidiji

Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH uputila je Predstavničkom domu Parlamenta FBiH odluku o imenovanju Vlade FBiH i pored toga što nije dobila potpis Refika Lende, potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda.

U svojoj odluci, Bradara je navela da je zatražila saglasnost oba potpredsjednika FBiH te da je dobila saglasnost od Igora Stojanovića, potpredsjednika iz reda srpskog naroda. ali da Lendo odbija dati tu saglasnost.

Samo dan ranije, SDA iz koje dolazi i Lendo, zaprijetila je Bradari da će u slučaju da pošalje odluku o imenovanju Vlade FBiH pred Parlament, protiv nje podnijeti krivičnu prijavu.

Rok za imenovanje Vlade Federacije BiH po Ustavu FBiH ističe sutra, a s obzirom da Lendo neće da da svoj potpis, pitanje je kako će se sve završiti, odnosno hoće li taj rok biti probijen što ne bi bilo prvi put, ili će se rješenje tražiti u nametanju odluka od strane Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Nastavi čitati

Aktuleno