Predsjedik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da se mnoge diplomate u BiH ponašaju kao kolonijalni upravnici, te da se u procesu pristupanja EU mora pokazati autoritet domaćih vlasti, a ne strah i podaništvo.

“Mi u procesu pristupanja EU moramo da pokažemo subjektivitet i autoritet domaćih vlasti, ne strah i podaništvo, da ne dođemo u situaciju da neki diplomata kao američki ambasador podržava muftiju koji spominje oružje dok upućuje kritike nama koji pozivamo na mir”, rekao je Stevandić za N1.

Stevandić je naveo da je Informacija o prekidu saradnje sa američkim i britanskim diplomatama u BiH zbog antidejtonskog djelovanja koju je usvojila Vlada Republike Srpske poruka da se diplomate ponašaju kao kolonijalni upravnici i na taj način određuju političke procese, čime se u pitanje dovodi civilizacijski i demokratski poredak.

Govoreći o zakonu o kriminalizaciji klevete i uvrede, Stevandić je naglasio da se više ne može nekažnjeno lagati i targetirati, čime se u opasne situacije dovode pojedinci i njihove porodice.

“Taj prostor je zatrovan i ne može se reći da je medijski prostor u BiH čist. On je preplavljen raznim portalima i ljudima koji imaju određenu vrstu zaštite i mogu da pišu šta hoće”, naveo je Stevandić.

On je naglasio da posjeta predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića Derventi nije znak zahvalnosti srpskom narodu koji se prema hrvatskom korpusu u BiH, kada je bio u najvećoj krizi, ponašao korektno.

“Mi smo poslali pristojnu i diplomatsku poruku da je neprimjereno na taj način posjećivati Derventu i Brod, na samo 500 metara od mjesta gdje su regularne hrvatske vojne jedinice pobile nedužne civile”, naveo je Stevandić.

Stevandić je ukazao i na to da u BiH postoji jedinstvo u vezi sa problemom izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, kao i da se u rješavanje ovog problema pokušavaju uključiti i evropske institucije.

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske uputiće prijedlog izmjene pravila koja se tiču maksimalnog iznosa visine stambenih kredita, rečeno je nakon sastanka rukovodstva ove banke sa premijerom Radovanom Viškovićem.
To će značiti da će maksimalan iznos, umjesto 150.000, iznositi 170. 000 KM.

Istaknuto je da je ovo još jedan vid stimulacije mladih bračnih parova, ali i svih ostalih, da svoju budućnost grade u Republici Srpskoj.

Premijer Srpske je rekao da će podizanje limita za stambene kredite biti jedan od dobrih koraka IRB-a usmjerenih na stanovništvo, ali da uporedo rade i na podršci privredi.

– Ne smijemo zanemariti ulogu IRB-a u protekle tri godine. Možda smo jedina zajednica u regionu koja je u vrijeme pandemije virusa korona odlučila da je kamatna stopa za sve kredite koji idu preko IRB-a 0,5 odsto, a i danas je na tom nivou – rekao je Višković.
On je naveo da je IRB od osnivanja investirao više od tri milijarde KM u privredu, od čega su oko 2,4 milijarde KM kreditna sredstva, a ostatak hartije od vrijednosti.

Vršilac dužnosti direktora IRB-a Dražen Vrhovac rekao je da je IRB, zajedno sa Vladom Srpske, proteklih godina nizom mjera spasio domaću privredu, te da intenzivno u inostranstvu promoviše mogućnosti ulaganja u Srpsku.

– Naš finansijski rezultat 2021. godine je 4,1 milion KM, a preliminarni izvještaj za prošlu godinu se kreće oko 7,3 miliona KM – zaključio je Vrhovac.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac prenio je danas direktoru Sekretarijata Energetske zajednice Artura Lorkovskog da bez usaglašenih stavova sa nadležnim entitetskim tijelima institucije na nivou BiH ne mogu mapirati kretanja u energetskom sektoru.

– Јedini mogući model jeste da sve aktivnosti na realizaciji obaveza iz Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice budu usaglašene sa stavovima nadležnih ministarstava iz Republike Srpske i FBiH – istakao je Košarac.

On je naglasio da je to politika na kojoj insistira i od koje neću odstupati, poštujući ustavne nadležnosti, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

S obzirom na činjenicu da je sektor energetike u primarnoj ustavnoj nadležnosti entiteta, na sastanku je istaknuto da je Republika Srpska u legislativnom smislu ispunila standarde Energetske zajednice.

Sagovornici su izrazili očekivanje da će i FBiH uskoro usvojiti potrebna zakonska rješenja kako bi pratila tempo Republike Srpske.

Usaglašeno je da do kraja mjeseca bude formirana radna grupa od predstavnika Ministarstva spoljne trgovine i nadležnih entitetskih ministarstava, koja će razmotriti primjedbe i sugestije na tekst izmjena i dopuna ovog zakona, koji je predložila Energetska zajednica.

Konstatovano je da će radna grupa do kraja aprila okončati ovaj dio posla, kako bi predložene izmjene i dopune Zakona o prenosu regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH bile upućene u parlamentarnu proceduru tokom maja.

Na sastanku, kome su prisustvovali i ministri energetike Republike Srpske Petar Đokić, te FBiH Nermin Džindić, razgovarano je i o izmjenama i dopunama Zakona o prenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH, sa ciljem uspostavljanja organizovanog tržišta električne energije.

Govoreći o odluci o kvalitetu naftnih tečnih goriva, Košarac je naglasio da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara sačinilo prijedlog ove odluke, koji je dobio podršku resornih ministarstava i vlada Republike Srpske i FBiH, kao i saglasnost Energetske zajednice u 2022. godini.

On je obavijestio Lorkovskog da je predložena odluka o kvalitetu naftnih tečnih goriva upućena Savjetu ministara, te izrazio očekivanje da će biti usvojena tokom aprila.

– Usvajanje ove odluke značilo bi da smo ispunili određene obaveze iz Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, ali i omogućilo nastavak pregovora o članstvu BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji – rekao je Košarac.

Ukazano je na potrebu uspostavljanja saradnje između regulatora električne energije u Republici Srpskoj i Operatora za obnovljive izvore energije u FBiH sa Energetskom zajednicom u smislu priznavanja sertifikata o porijeklu u Energetskoj zajednici i cijeloj EU.

Cilj je da se domaćim proizvođačima električne energije omogući da ostvare dodatnu vrijednost.

Na sastanku je razgovarano i o obavezama BiH proisteklim iz Sofijske deklaracije kada je riječ o podršci dekarbonizaciji u regiji.

S tim u vezi, istaknuto je opredjeljenje za uvođenjem mehanizma ETC, odnosno unutrašnjeg oporezivanja emisija ugljendioksida i uspostavljanje organizovanog tržišta energije, kako bi se izbjegao Mehanizam za prekogranično prilagođavanje karbona, koji EU planira uvesti od januara 2025. godine.

Košarac je pojasnio da je potrebno uspostaviti unutrašnji mehanizam oporezivanja emisija ugljendioksida, kako od 2025. godine ne bi morali plaćati porez na emisije ugljendioksida prilikom izvoza robe u EU.

– Insistiram na tome da entitetski fondovi za zaštitu životne sredine budu zaduženi za prikupljanje i raspodjelu dobijenih sredstava iz unutrašnjeg mehanizma oporezivanja, jer nikakva centralizacija ne dolazi u obzir – naveo je ministar Košarac.

On je istakao da će na taj način novac ostati u Republici Srpskoj i FBiH, te će moći da se koristiti za izgradnju projekata obnovljivih izvora energije, sprovođenje mjera energetske efikasnosti i slično.