Connect with us

Politika

Putinu bi da sude oni kojim su srpska djeca bila “kolateralna šteta”

Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko smatra da optužnica Međunarodnog krivičnog suda u Hagu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i ombudsmana za djecu Marije Lavove-Belove nema pravni značaj i da je to politička odluka iza koje stoje oni za koje su ubijena srpska djeca u NATO bombardovanju 1999. godine bila tek “kolateralna šteta”.

Bocan-Harčenko je, govoreći na okruglom stolu o međunarodno-pravnom aspektu odluke Međunarodnog krivičnog suda u Hagu za pokretanje postupka protiv Putina, rekao da nikome, osim Moskvi, nije istinski stalo do djece u Donbasu koja su, zahvaljujući upravo ruskim naporima, spasavana gladna i bolesna.

“Neki su izgubili i roditelje. Zadatak je bio i ostaje spasavanje djece. Dobili su zdravstvenu pomoć, hranu, nastavili su obrazovanje”, rekao je on i dodao da je sa druge strane ukrajinski režim koristio djecu kao živi štit. Bocan-Hrčenko napomenuo je da srpska javnost i danas pamti bahate izjave da su ubijena djeca tokom NATO bombardovanja Srbije 1999. godine – “kolateralna šteta”. “Šta dalje, ko sudi? Ko su sudije? Sjetimo se kada je Madlen Olbrajt, upitana za djecu ubijenu u Iraku, rekla:

Pa šta možemo, mi razumijemo, mi nismo mogli na drugi način”, naveo je on. On je naglasio da je stav Rusije prilično jasan i razumljiv, posebno u Srbiji koja se od 1993. godine suočavala sa nevjerovatnom politizacijom tribunala.

“Imali su samo želju da optuže Srbiju i srpski narod bez ikakvog razloga i bez pravne osnove. I ovo je slučaj izvanrednog neprijateljstva. Sad izmišljaju! Uzeli su temu djece u Donbasu”, rekao je Bocan-Harčenko. Bocan-Harčenko je rekao da se temom djece sada bave oni koji podržavaju promjenu pola i idu na legalizaciju pedofilije. “Ova takozvana optužnica je glupa, smiješna i ne postoji”, poručio je ruski ambasador.

On je podsjetio da Rusija nije podržala Rimski statut međunarodnog krivičnog suda.

“Nismo članice te takozvane institucije i naravno za nas nešto što oni tamo rješavaju, pišu, potpisuju, a zovu odlukama, uopšte ne postoji i nema nikakvog pravnog značaja, niti ikakvih posljedica sa međunarodno-pravnog aspekta”, rekao je Bocan-Harčenko.

On je posebno naglasio da ova politička odluka nema smisla i nema posljedica. Na okruglom stolu, čiji je organizator Centar za obnovu međunarodnog prava u Beogradu, učestvuju istaknuti srpski advokati Toma Fila, Goran Petronijević i Branko Lukić. Međunarodni krivični sud je u petak, 17. marta, izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i komesara za prava djeteta Marije Lavove Belove, navodeći kao razlog “nezakonito preseljenje stanovništva, djece iz zona neprijateljstava u Ukrajini”.

Politika

POLOŽIO ZAKLETVU: Amidžić novi ministar finansija

SNSD-ov Srđan Amidžić imenovan je za ministra finansija u Savjetu ministara BiH.

Na hitnoj sjednici PD PS BiH potvrđeno je imenovanje ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića. Prema ranijem dogovoru stranaka koje čine koaliciju, ova pozicija pripada SNSD-u.

Za imenovanje Amidžić je dobio 23 glasa, a 18 je bilo protiv.

Ranije je Komisija za imenovanje sa sedam glasova za, dala preporuku za potvrđivanje Srđana Amidžića na ministarsku poziciju.

Amidžić na ovu poziciju dolazi nakon što je Zoran Tegeltija 15. juna preuzeo dužnost direktora UIO.

Amidžić je rekao da će mu prevashodni cilj na ovoj funkciji biti da što prije budu završeni operativni zadaci unutar Ministarstva u vezi sa pripremom budžeta za narednu godinu.

On je naglasio da ga čeka mnogo posla kada je riječ o budžetskom kalendaru koji je zgusnut, te da se mora raspravljati i o zahtjevima koje su dostavili budžetski korisnici.

– To je strašno mnogo posla sa uigranom ekipom, a ja treba samo da toj ekipi pomognem da se taj posao privede kraju – rekao je Amidžić.

Amidžić nije želio da komentariše navode da je njegovo imenovanje uslovljeno “političkom trgovinom”, naglašavajući da je ono što je bilo vezano za raspodjelu ministarstava u Savjetu ministara bilo dogovoreno ranije.

Nastavi čitati

Politika

BOBANA ĆIBIĆ O TRGOVSKOJ GORI”Institucije Srpske i BiH dokazuju rizik, nema podrške EU”

Poslanik Narodne partije Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bobana Ćibić izjavila je danas da nema sumnje da odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali da teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope.

Ćibićeva je izjavila Srni da se problem u vezi sa namjerom Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na toj lokaciji mora rješavati u saradnji sa pravnim i ekspertskim timom i svim institucija Republike Srpske i BiH.

Ona je dodala da treba uzeti u obzir i da je u pitanju seizmološki aktivno područje.

-Ukoliko bi Hrvatska uspjela u namjeri da na lokaciji Trgovska gora odlaže radioaktivni i nuklearni otpad, to područje bilo bi crvena tačka na geografskoj karti, koju će izbjegavati svi investitori, a dovodi se u pitanje i poljoprivredna proizvodnja na tom području,, rekla je Ćibićeva, koja je juče prisustvovala tematskoj sjednici Odbora Narodne skupštine Republike Srpske za zaštitu životne sredine.

Ćibićeva je u ime skupštinskog Odbora za lokalnu samoupravu , čiji je ona predsjednik, potvrdila da su opštine u slivu rijeke Une, Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica i druge, spremne da aktivno pomognu napore institucija Republike Srpske da spriječe izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na samoj granici BiH.

-Ne sumnjam da će se opštine aktivno uključiti u proces dodatnih istraživanja koji će potvrditi da lokacija na Trgovskoj gori ne ispunjava nijedan parametar da bi se tamo izgradilo odlagalište nuklearnog otpada. Na žalost, teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srpske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope, rekla je Ćibićeva.

Ona je potvrdila da će Odbor Narodne skupštine za zaštitu životne sredine u narednih sedam do 10 dana donijeti zaključke sa tematske sjednice o aktivnostima nadležnih institucija Srpske i BiH povodom namjere Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora u neposrednoj blizini granice sa Srpskom i BiH, te da će tom pitanju biti posvećena dodatna pažnja.

Nastavi čitati

Politika

PROBILI USTAVNI ROK? Federacija BiH bez Vlade, Lendo ne da potpis Lidiji

Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH uputila je Predstavničkom domu Parlamenta FBiH odluku o imenovanju Vlade FBiH i pored toga što nije dobila potpis Refika Lende, potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda.

U svojoj odluci, Bradara je navela da je zatražila saglasnost oba potpredsjednika FBiH te da je dobila saglasnost od Igora Stojanovića, potpredsjednika iz reda srpskog naroda. ali da Lendo odbija dati tu saglasnost.

Samo dan ranije, SDA iz koje dolazi i Lendo, zaprijetila je Bradari da će u slučaju da pošalje odluku o imenovanju Vlade FBiH pred Parlament, protiv nje podnijeti krivičnu prijavu.

Rok za imenovanje Vlade Federacije BiH po Ustavu FBiH ističe sutra, a s obzirom da Lendo neće da da svoj potpis, pitanje je kako će se sve završiti, odnosno hoće li taj rok biti probijen što ne bi bilo prvi put, ili će se rješenje tražiti u nametanju odluka od strane Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Nastavi čitati

Aktuleno