Društvo
RADNICI PRNJAVORSKOG “RIBNJAKA” do kraja godine rade BEZ PLATE!

Preduzeće “Ribnjak” iz Prnjavora trenutno posluje bez prihoda, prvu zaradu očekuju tek krajem godine, za kada je planiran novi izlov ribe, a novcem od prodaje planiraju da isplate jednokratne naknade zaposlenima, koji sada rade bez plate.
Stečajni upravnik prnjavorskog “Ribnjaka” Radomir Predojević rekao je za “Glas Srpske” da je ovo preduzeće jedno od rijetkih u stečaju koje je u prethodnom periodu uspjelo stati na noge, sačuvati, pa čak i uvećati stečajnu masu.
“Zahvaljujući izlovu koji smo imali krajem novembra prošle godine uspjeli smo 2022. završiti veoma dobro. Novcem od prodaje ribe izmirili smo sve obaveze koje su nastale u toku stečajnog postupka, počevši od plata, poreza i doprinosa prema radnicima, troškova struje, vode, apsolutno svega. Došli smo na nulu, što je rezultiralo i velikim zadovoljstvom zaposlenih koji godinama nisu primali platu, niti su im uplaćivani doprinosi“, rekao je Predojević.
On je istakao da sve nadolazeće obaveze u ovoj godini ne izmiruju jer nema izlova ribe, a samim tim ni prihoda.
“Obaveze koje će se akumulirati tokom godine izmirićemo nakon idućeg izlova koji opet planiramo tokom božićnog posta. Sa radnicima smo se dogovorili da im tada isplatimo jednokratnu naknadu za svih 12 mjeseci i oni su se složili da nastave raditi pod tim uslovima“, objasnio je Predojević dodavši da imaju šest radnika koji imaju ugovore o djelu.
On se nada da će uskoro sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede imati sastanak na kojem planira da zatraži podršku za poribljavanje.
“Vlada RS dala nam je lani novac, zahvaljujući čemu smo izvršili poribljavanje sa oko pet tona ribe. Ako želimo jači izlov, zanavljanje novim jedinkama potrebno nam je i ovog proljeća. Na tržištu vlada velika potražnja za šaranom, čija proizvodnja je u opadanju i svakako bi bilo od izuzetnog značaja da se poribljavanje obavi do kraja maja, tako da ćemo po svim linijama nastojati da obezbijedimo novac za te namjene, kao i za nabavku hrane“, kazao je Predojević.
Podsjetio je da je stečajna masa preduzeća prije dvije godine procijenjena na 10,5 miliona maraka, ali vjeruje da je ta vrijednost sada i veća.
“Za sada nije realno očekivati da preduzeće izađe iz stečajnog postupka jer dok god pravosudni organi ne daju konačno rješenje o vlasničkim odnosima, ne možemo pričati o zatvaranju stečaja. Očekujemo da se tokom godine te parnice razriješe, da će do decembra biti puno jasnija situacija u vezi sa vlasničkom strukturom, te da će se vlasti očitovati šta dalje, hoće li ribnjak ići u javnu prodaju ili će država preuzeti preduzeće na sebe“, naveo je Predojević.
U žižu javnosti “Ribnjak” je dospio u julu 2021. godine nakon uginuća velike količine ribe, ali je tadašnja stečajna upravnica Nataša Kosić uspjela da sanira ribnjak i stvori uslove za izlov ribe.
Glas srpske
Društvo
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.
Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.
Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.
Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.
“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.
Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.
U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.
Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.
“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.
Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .
U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.
Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.
“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.
Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.
(Mondo)
Društvo
Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.
Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.
U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.
Društvo
POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.
– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.
Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.
Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.