Cijene goriva na benzinskim pumpama u BiH ostale su gotovo na istom nivou kao ranije, ili su neznatno korigovane na niže i pored značajnog pada vrijednosti sirove nafte na svjetskim berzama u posljednjih dvadesetak dana.

Najviša cijena sirove nafte tokom ovog mjeseca zabilježena je 6. marta kada je jedan barel (159 litara), koštao oko 86,2 dolara. U tom periodu, prema zvaničnim podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, gorivo na domaćim benzinskim pumpama koštalo je od 2,56 do 2,66 maraka za jedan litar benzina 95 i od 2,66 do 2,71 za jedan litar eurodizela.

Desetak dana kasnije, vrijednost sirove nafte, a zbog previranja i turbulencija na finansijskom tržištu i kraha pojedinih banaka, pala je na 72 dolara, da bi tokom jučerašnjeg dana ona iznosila oko 76 dolara za jedan barel.

Iako je u ovom periodu došlo do pada vrijednosti jednog barela za oko 15 odsto, građani BiH su i dalje prinuđeni plaćati gotovo iste ili neznatno niže cijene za jedan litar goriva, u odnosu na period kada je barel koštao deset dolara više.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, za litar benzina 95 danas se mora izdvojiti između 2,56 i 2,60 KM, a za dizel 2,66 do 2,70 maraka. Ukoliko to uporedimo sa cijenama od 6. marta može se vidjeti da je cijena jednog litra goriva pala tek neznatno, u zavisnosti od pumpe do pumpe. Do značajnijeg smanjenja nije došlo iako matematika ukazuje da je trebalo.

Primjera radi, cijena barela je trenutno na nivou od prije izbijanja rata u Ukrajini, a tada su cijene goriva na benzinskim pumpama bile između 2,30 i 2,40 KM po jednom litru.

O ovom fenomenu, nazvanom “raketa i perje”, “Glas Srpske” je već pisao u nekoliko navrata. Naime, kada cijene nafte na svjetskim berzama rastu, trgovci istog dana podižu cijene, dok u slučaju pada vrijednosti to ide daleko sporije, kao kad perje pada. Kako su tada navodili naši sagovornici tako će i ubuduće biti, sve dok ne padne domaća potražnja i kupovna moć ili dok građani ne počnu da bojkotuju one pumpe koje i dalje drže visoke cijene i zaračunavaju veće marže od predviđenih.

Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Jovica Vučković, smatra da je ipak došlo do osjetnog pada cijena te da je gorivo u Srpskoj jeftinije za oko deset feninga u odnosu na prethodni period, ne navodeći i koji.

Prema njegovoj procjeni, sadašnja cijena goriva trebala bi da ostane na ovom nivou do kraja ovog mjeseca, dodajući kako litar dizela na pumpama u Republici Srpskoj sada košta od 2,54 do 2,69 maraka, dok se benzin po litru kreće od 2,39 do 2,59 maraka.

Sagovornici “Glas Srpske”, međutim, ukazuju kako bi cijene goriva trebalo da budu još niže, ali i ukazuju da odgovornost ne treba samo tražiti među domaćim distributerima, koji sigurno u pojedinim slučajevima love u mutnom, već i među rafinerijama koje su znatno podigle svoje rafinerijske marže i ostvaruju ekstraprofite.

Inače, cijene sirove nafte na svjetskim berzama su u padu uprkos rastu potražnje u Kini, nakon otvaranja i ukidanja “kovid” ograničenja. Bankarski stres, strahovi od recesije i egzodus velikih investitora uticao je da vrijednost barela u posljednjih par sedmica značajno padne, vrativši se praktično na nivo prije izbijanja rata u Ukrajini.

Investitori se okreću zlatu
Bankarski strahovi doveli su do velike rasprodaje fjučersa sirove nafte tokom ovog mjeseca na svjetskim berzama, što se poklapa i s prelaskom investitora na plemenite metale. Zlato postaje sve traženija roba. Cijena zlata je trenutno blizu istorijskog maksimuma, sa cijenom preko 1.980 dolara po jednoj unci. Stručnjaci ukazuju kako i ovi trendovi ukazuju da među velikim igračima postoji sve veći strah od velike recesije, ekonomske krize i političke nestabilnosti.

Učenici srednjoškolske ustanove “Richmond park college” iz Bihaća Daris Filović i Hadžera Đug, na nedavno održanoj bh naučnoj olimpijadi pod nazivom “Bosepo” u Sarajevu, osvojili su prvu nagradu za svoj inovativni projekat iz oblasti inženjeringa.

Na ovom zanimljivom takmičenju, koje se odvija već dugi niz godina te okuplja učenike velikog broja osnovnih i srednjih škola iz Bosne i Hercegovine, ove godine konkurisalo je više od 120 projekata u četiri kategorije.

Filović i Đugova prezentovali su vlastiti projekat koji omogućava potpuno besplatno centralno grijanje za domaćinstva.

“Ovaj naš patent funkcioniše na principu elektromagnetne indukcije i vrtložnih struja koje oslobađaju toplotnu energiju. Ukoliko se naizmjenični motor napaja soratnom energijom, dobijamo potpuno besplatno grijanje, koje je uz to i ekološki prihvatljivo, jer nema nikakvih vidova zagađanje kroz ispuštanje dimova ili štetnih gasova”, kaže Filović.

Na ideju o projektu, kako kaže, došli su na osnovu primjera transformatora koji se pregrijavaju usljed vrtložnih strujanja, pa su razmišljali kako da tu fizičku silu iskoriste u cilju stvaranja termalne energije.

“Mi smo konstruisali peć za centralno grijanje, a instaliranje našeg patenta je veoma jednostavno. Koristimo bojler, bakarnu ploču i naizmjenični motor, pri čemu troškovi instaliranja iznose oko desetak hiljada maraka. Izračunali smo da će, recimo korisnik koji primijeni naš patent, u narednih 20 godina uštedjeti 165.000 maraka koje bi potrošio na kupovinu peleta. Tom ušteđevinom bi, recimo, mogao da kupi novu kuću ili stan”, kaže Filović.

Dodaje kako je njihov patent već naišao na odjek u javnosti te postoji interesovanje nekih poslovnih subjekata za njihovu inovaciju.

Zahvaljujući inovativnom projektu, dvoje učenika osvojilo je vrijednu stipendiju za nastavak školovanja, kao i plasman na “Genius olimpijadu” koja se ove godine održava u Njujorku i radi se o najvećem svjetskom takmičenju srednjoškolaca u naučnim inovacijama.

Učenici “Richmond park coleggea” iz Bihaća, privatne školske ustanove koja je ranije nosila naziv “Una Sana koledž”, redovno sudjeluju na sličnim takmičenjima i osvajaju vrijedne nagrade.

Samo ove godine, od četiri glavne nagrade na “Bosepu”, osvojili su tri, te se predstavili još nekolicinom inovativnih projekata.

(Nezavisne novine)

Evropske zemlje još nisu odlučile da prekinu pomicanje sata na zimsko i ljetno vrijeme, a razlozi su nesloga oko toga za koju bi se opciju odlučili.

Neke zemlje smatraju da bi zimsko računanje vremena bilo primjerenije, jer je prirodnije – Sunce je uglavnom u zenitu oko podneva.

Ali, druge zemlje smatraju da im je važnije da imaju više sunca u vrijeme koje im ostane nakon radnog vremena.

Većina evroparlamentaraca smatra da bi bilo bolje da Evropska komisija napravi prijedlog podjele EU na vremenske zone, jer bi to pomoglo u pregovorima među zemljama i ubrzalo ih.

Trenutno je EU podijeljena u tri vremenske zone, ali postoji prijedlog prema kom bi EU bila podijeljena u četiri vremenske zone.

Velika Britanija, Francuska, Španija i zemlje Beneluksa bile bi u istoj zapadnoevropskoj vremenskoj zoni. Zemlje te zone postavile bi svoje satove na jedan sat unazad u odnosu na svoje trenutno standardno vrijeme.

Tako bi zadržale sat razlike u odnosu na novu vremensku zonu Azora na zapadu i srednjoeuropsku vremensku zonu na istoku.

U takvoj podjeli Španija i Portugal bile bi u različitim vremenskim zonama. Portugal bi tako bio usklađen sa Islandom i Irskom u vremenskoj zoni Azora, kojoj i pripada.

Najveći problem u tom slučaju, imala bi Irska, jer bi ostrvo biko podijeljeno u dvije vremenske zone. Irci bi morali da odluče da li će se uskladiti sa zonom Velike Britanije ili sa Azorskom.

Turističke zemlje, poput Francuske i Španije, radije bi trajno bile na ljetnom vremenu, dok sjevernije preferiraju zimsko. Problem je u tome što je tu odnos snaga pola pola.

Postoji, međutim, i mogućnost polusatnog pomaka u računanju vremena.

Indija se odlučila za računanje vremena na pola sata 1947. kada je postala nezavisna država. Tada je odlučila da bude 30 minuta “odmaknuta” od dvije susjedne zemlje Bangladeša i Pakistana.

Kada je u Pakistanu npr. 5.00, u Bangladešu je 6.00. a i Indiji 5.30 časova.

Kontinentalna Australija podijeljena je u tri standardne vremenske zone – zapadnu, centralnu i istočnu. Australijsko centralno standardno vrijeme pomaknuto je za pola sata u odnosu na istočno i pola sata u donosu na zapadno.

SRNA