– Sakupljanjem samoniklog ljekovitog bilja ostvaren je prihod od 7827 maraka, od sakupljanja šumskih plodova 2102 marke, a od sakupljanja gljiva 1283 marake, pokazuje Izvještaj o izvršenju proizvodno-finansijskog plana „Šuma Srpske“ za 2022. godinu.

Pored toga, navodi se dalje u izvještaju u koji je capital.ba imao uvid, prošle godine izdato je 30 dozvola komercijalnim sakupljačima i od nadoknada za sakupljanja i korišćenja ostalih šumskih proizvoda ostvaren je prihod od 39 hiljada maraka ili ukupno 50 hiljada maraka.

Kada se 11.212 KM podijeli sa 659 zaposlenih u Sektoru za OŠP ispada da je svaki zaposleni ostvario godišnji prihod od 17 KM, što postavlja pitanje opravdanosti formiranja i postojanja ovog sektora u „Šumama Srpske“.

– Napominjemo da je 70 odsto radnika raspoređenih u Sektor za OŠP u toku godine bilo angažovano na poslovima u okviru osnovnih djelatnosti i drugim poslovima u zavisnosti od potrebe organizacionih dijelova, čime je smanjena potreba za novim radnicima po osnovu privremenih i povremenih poslova, navodi se u odgovoru iz ovog javnog preduzeća na naša pitanja.

Međutim, naš sagovornik odlično upućen u stanje u ovom javnom preduzeću pita se zašto je taj sektor formiran i kakav je smisao njegovog postojanja.

– Prosječna mjesečna bruto plata po radniku u „Šumama“ iznosila je 1526 maraka, što znači da je za plate 659 radnika u Sektor za OŠP prošle godine izdvojeno više od milion maraka, a oni su zaradili nešto više od 11 hiljada maraka. Nikakvo opravdanje nije da su radnici OŠP bili angažovani u drugim sektorima, jer i dalje ostaje pitanje zašto je uopšte formiran taj sektor, osim da neka stranka udomi nekog svog funkcionera, kaže naš sagovornik.

On ističe da čak ima prijedloga da se uvedu dodatne funkcije poput pomoćnika ili zamjenika generalnog direktora, pa čak i pomoćnici izvršnih direktora.

– Nadzorni odbor bi do kraja ove sedmice trebao da razmatra Izvještaj o izvršenju proizvodno-finansijskog plana i vjerovatno će ga usvojiti, jer ako je usvojio prošle godine kada je dobit „Šuma“ bila sramnih 44 hiljade maraka, zašto ga ne bi usvojio ove godine kada je prikazana dobit veća od osam miliona KM, iako je i taj poslovni rezultat pod upitnikom, kaže sagovornik.

Kada je riječ o Sektoru za OŠP, u izvještaju se navodi da su tokom poslovne 2022. godine provođene sljedeće aktivnosti na plantažnom uzgoju:

ŠG „Borja“ Teslić – plantaža maline, čiji se prvi urod očekuje 2023. godine
ŠG „Gorica“ Šipovo – plantaža šipurka, čiji se prvi urod očekuje kroz tri godine
„Centar za gazdovanje kršom“ Trebinje – zasad maslina, čiji se urod očekuje kroz tri godine,
ŠG “Birač“ Vlasenica – urađen je projekat za podizanje energetskih zasada bagrema, te se njegova realizacija očekuje tokom 2023. godine.

– Svi organizacioni dijelovi trebaju maksimalno angažovati radnu snagu na poslovima sakupljanja i korišćenja OŠP, kako bi se ostvario što veći prihod, a samim tim i poslovni rezultat javnog preduzeća. Takođe je neophodno u narednom periodu intenzivirati nadzor i kontrolu nad sakupljanjem i korišćenjem OŠP od strane pravnih lica i poslovnih subjekata registrovanih za datu djelatnost, navodi se u izvještaju.

„Šume“ su i u prošloj godini nastavile da povećavaju broj radnika. Tako su na kraju 2022. imale 4.903 radnika i taj broj je u odnosu na godinu ranije veći za 74.

– Od ukupnog broja zaposlenih na kraju 2022. godine na neodređeno vrijeme je zaposleno 4.451, na određeno 392 radnika, dok je 60 radnika obavljalo pripravnički staž, navodi se u izvještaju, prenosi capital.ba.

U Izvještaju o izvršenju proizvodno-finansijskog plana za 2022. godinu navodi se da su 23 organizaciona dijela ostvarila dobit od 12 miliona maraka, devet je poslovalo sa gubitkom od 3,8 miliona, tako da ukupna neto dobit iznosi 8,2 miliona maraka.

Sa gubitkom su poslovala ŠG „Oštrelj“ 963.320, „Banja Luka“ 860.829, „Milići“ 344.163, „Ribnik“ 339.100, „Doboj“ 314.594, „Vrbanja“ 309.155, „Vučevica“ 247.779, CSRP Doboj 270.255 i CGK Trebinje 197.789 KM.