Connect with us

Društvo

Spoljnotrgovinski bilans Srpske drugi najbolji u istoriji

Spoljnotrgovinski bilans Republike Srpske u januaru ove godine bio je drugi najbolji u istoriji, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.

Iako je ostvaren deficit od oko devet miliona KM, ovaj rezultat je, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”, bolji nego što se očekivao.

Naime, u januaru 2023. godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 829.496.000 KM, od čega se na izvoz odnosilo 410.238.000 KM, a na uvoz 419.258.000 KM.

“Spoljnotrgovinski deficit u januaru 2023. godine iznosio je 9.020.000 KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 97,8 odsto. Izvoz je u januaru 2023. godine povećan za deset odsto u odnosu na januar 2022. godine, dok je uvoz povećan za 6,5 odsto”, navodi se u podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Ognjen Ignjić, portparol Zavoda za statistiku Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da se po njihovim podacima samo jednom u istoriji dogodio spoljnotrgovinski suficit RS.

“To se desilo u januaru 2018. godine kada je pokrivenost uvoza izvozom bila 101 odsto. Tada je izvezeno robe u vrijednosti 291.600.000 KM, a uvezeno za 288.800.000 KM”, rekao je Ignjić.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je izvoz energije popravio spoljnotrgovinski bilans.

“U svakom slučaju, ovo je dobro za početak godine. Ovaj rezultat daje nadu da ćemo imati pozitivne trendove spoljnotrgovinske razmjene i da ćemo biti u prilici da se smanji deficit koji je bio veliki tokom prošle godine”, naglasio je Ćorić.

Prema njegovim riječima, energetski potencijali Republike Srpske su dobro iskorišteni, višak energije plasiran je na inostrano tržište i potrebno je održati takvo stanje.

“Nadam se da će naša prerađivačka industrija doprinijeti spoljnotrgovinskoj razmjeni, a da ćemo smanjiti uvoz robe široke potrošnje i one robe koju imamo kao što su poljoprivredni proizvodi, piće, voda i ostalo”, objasnio je Ćorić.

Ekonomista Saša Stevanović kaže da je ovo veoma značajan pokazatelj s obzirom na to da je do samo prije 15 godina Republika Srpska imala januarski spoljnotrgovinski deficit od 120 miliona KM.

“Eksterni faktor je prošle godine umanjio ekonomski rast Republike Srpske za 600 miliona KM. Pomalo je iznenađujući podatak da je smanjen deficit, jer je trend i narativ ukazivao na povećanje deficita. Izvoz iz godine u godinu raste. Do prije 15 godina januarski izvoz je iznosio 120 miliona KM, a danas je on četiri puta veći i iznosi 400 miliona”, ističe Stevanović za “Nezavisne novine”.

Dodaje da se Srpska sve više uključuje u međunarodnu trgovinu i kao takva je prepoznata kao prostor u koji vrijedi ulagati i na koji se može računati.

“Iako smo mali ekonomski sistem, postoje šanse koje se mogu iskoristiti. Konkurentnost jedne ekonomije mjerite prema izvozu koji se ostvaruje na svjetskom tržistu. Konkurentnost je povećana za gotovo četiri puta u prethodnih 15 godina. U istom periodu svjetska trgovina je povećana za 80-90 odsto. Svako povećanje izvoza se direktno reflektuje na ekonomski rast. Ekonomski model RS podrazumijeva da je 400 miliona KM izvoza kreiranje 280 miliona KM ekonomskog rasta”, zaključuje Stevanović.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno