Connect with us

Društvo

Srpskoj potrebne hraniteljske porodice

Reklamni prostor


Potreba za hraniteljskim porodicama u Srpskoj je zaista velika, jer je djeci bez roditeljskog staranja neophodna briga i podrška koju ne mogu dobiti nigdje drugo.

Zbog toga je, kako kažu naši sagovornici iz centara za socijalni rad, potrebno što više govoriti o značaju i promociji ovih porodica.

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka za “Nezavisne” ističu da je velika potražnja za većim brojem hraniteljskih porodica.

“Postoje djeca koja su u podršci našeg centra i koja zaslužuju život u boljoj i srećnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega je potreban dodatni angažman cjelokupne zajednice, a koja bi se dodatno senzibilisala za potrebe zaštite djece i njihovih elementarnih prava. Trenutno je u hraniteljske porodice smješteno 65 djece”, kazali su iz Centra.

Kako navode, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti djeca borave u hraniteljskim porodicama do završetka redovnog školovanja ili do navršene 26. godine.

“Naknada za izdržavanje djeteta iznosi 445 KM + 251 KM naknada za hraniteljski rad, što ukupno iznosi 696 KM. Za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Banjaluka mogu se prijaviti i hranitelji iz drugih opština”, dodali su oni.

Ističe da se naknada za hranitelje obračunava po korisniku i iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici Srpskoj ostvarene u prethodnoj godini.

“Osim toga, naknada za rad hranitelja koji zbrinjava dijete sa smetnjama u razvoju i dijete sa društveno neprihvatljivim ponašanjem obračunava se u iznosu od 35 odsto od prosječne neto plate u Srpskoj ostvarene u prethodnoj godini. Ova naknada se mijenjala vremenom, a povećava se u zavisnosti od povećanja prosječne neto plate”, rekli su iz Centra.

Ista situacija je i u Prijedoru, pa tako iz njihovog centra naglašavaju da je potrebno raditi na promociji hraniteljskih porodica, ulozi hranitelja i njihovom značaju.

“U Prijedoru postoji 30 hraniteljskih porodica koje su prošle obuku za bavljenje hraniteljstvom te je kod njih smješteno 31 lice. Postoji velika potreba za hraniteljima, međutim, ljudi se teško opredijele za bavljenje ovim poslovima, te su najčešće u pitanju srodničke hraniteljske porodice”, naveli su iz Centra za socijalni rad Prijedor.

Kod ovih 30 hraniteljskih porodica, kako kažu, zbrinuto je 18 djece do 18 godina starosti, dok preostali štićenici imaju između 18 i 26 godina.

“Djeca u hraniteljskim porodicama borave dok se ne steknu uslovi za povratak u biološku porodicu. Prilikom zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu djeca žive kod hranitelja koji preuzimaju kompletnu brigu o zdravlju, školovanju, vaspitanju djeteta”, kazali su iz Centra.

Dodaje da za hranitelje koji nisu prošli obuku za bavljenjem hraniteljstvom naknada iznosi 409 KM, a za hraniteljske porodice koje su prošle obuku 660 KM.

S druge strane, u Trebinju postoje samo tri hraniteljske porodice.

“Trenutno je jedna porodica zainteresovana za hraniteljstvo i u toku je njihova procjena podobnosti za sticanje statusa hraniteljske porodice. Smatramo da broj hraniteljskih porodica koje imamo nije dovoljan i zbog toga se kontinuirano promoviše ovaj oblik zbrinjavanja djece bez adekvatnog roditeljskog staranja”, naveli su iz Centra za socijalni rad Trebinje.

Kako su naveli, trenutno je u tri porodice zbrinuto petoro djece, i to u dvije porodice po dvoje djece, dok je u jednoj porodici jedno dijete.

“Iz dosadašnje prakse Centra, djeca bez roditeljskog staranja ostvaruju pravo na zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu do završetka srednje škole, a do 26. godine života ostvaruju pravo na pomoć za školovanje i osposobljavanje omladine bez roditeljskog staranja. Dosad nismo imali djece koja po napuštanju hraniteljske porodice nemaju riješeno stambeno pitanje. Centar nastoji pomoći kod zaposlenja djeci koja ne nastavljaju školovanje”, rekli su iz ovog centra.

Dodaju da se naknada za rad hranitelja obračunava po korisniku, dok se troškovi za izdržavanje korisnika utvrđuje u iznosu od 60 odsto od prosječne cijene usluga u tekućoj godini za korisnika smještenog u ustanovu socijalne zastite, čiji je osnivač Vlada Republike Srpske, pa tako ukupna naknada za jedno dijete iznosi 663,50 KM.

Društvo

Delegacija BiH u Beču iskazala neslaganje sa odlukom Hrvatske o Trgovskoj gori

Reklamni prostor


Delegacija Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH danas je u Beču na plenarnoj sjednici Generalne konferencije Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) iskazala neslaganje sa namjerama Hrvatske da gradi skladište radioaktivnog otpada na Trgoskoj gori i zatražila da preispita ovu odluku.
Zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH Zoran Tešanović rekao je Srni da je predložena mogućnost traženja zajedničkog rješenja sa vlastima Slovenije na lokaciji Nuklearne elektrane “Krško”.

Tešanović, koji prisustvuje sjednici Generalne konferencije IAEA u Beču, naveo je da je u izjavi delegacije BiH istaknuta posebna zahvalnost IAEA za podršku institucijama u BiH kroz tehničku saradnju, u obliku edukacije, ali i kroz veliku pomoć u neophodnoj opremi, kao što je CT uređaj nedavno doniran bolnici “Srbija” u Kasindolu.

“Ocijenili smo značajnom i našu ulogu u aktivnostima Evropsko-centralnoazijske mreže za radijacionu i nuklearnu sigurnost, gdje BiH predsjedava Radnom grupom jedan, `Unapređenje radijaciona infrastrukture`”, rekao je Tešanović.

Generalna konferencija IAEA u Beču je iskorištena za održavanje i niza drugih važnih sastnaka, a jedan od najznačajnijih je bio sastanak regulatornih agencija za radijacionu sigurnost zemalja jugoistočnog Balkana.

“Ovo je bila odlična prilika da se razgovara o regionalnoj saradnji u ovoj oblasti, kao i da se otvori niz razgovora o drugim, međusobno važnim pitanjima. Sastanak je bio vrlo uspješan, a dogovoreno je da BiH bude domaćin sljedećeg ovakvog sastanka već u prvom kvartalu 2023. godine”, dodao je Tešanović.

Zasjedanju Generalne Konferencije u Beču prisustvuju predstavnici više od 180 zemalja.

Nastavi čitati

Društvo

Voda odnijela most u naselju Debeljaci

Reklamni prostor


Usljed obimnih padavina, koje su se izlile u Ulici Diane Budisavljević u naselju Debeljaci, došlo je do urušavanja mosta, odnosno njegovim urušavanjem stvorena je ogromna rupa, koja ugrožava bezbjednost mještana ovog dijela grada.
Naime, od urušavanja mosta je prošlo 20 dana, ali iako su nadležni postavili traku za oznaku opasnosti, još se čeka sanacija.

Radi se o glavnoj ulici ovog naselja, te kako kaže Dejan Štrbac, član Savjeta ove MZ, za “Nezavisne”, ovuda dnevno prođe i do 2.000 ljudi kao i veliki broj djece na putu za školu.

Kako je Štrbac objasnio, padavine su prouzrokovale rušenje mosta, a dio mosta je odnijela voda.

“Odnesena je ograda mosta, na mjestu gdje je bio most su ostale velike rupe, a kao posljedica ovoga došlo je i do propadanja puta”, ističe Štrbac.

Kako dodaje, nadležna gradska odjeljanja i inspekcije su izlazile na teren, označile trakom mjesto gdje je most bio, ali prema njegovim riječima, poslije toga nije ništa sanirano.

“Ovo predstavlja najveću opasnost za djecu koja ovdje prolaze kada idu u školu, a ako se ovo ne riješi može doći i do obustavljanja saobraćaja”, kaže Štrbac.

Kako je kazao jedan mještanin Debeljaka, pri urušavanju mosta jednu stranu je odnijela voda koja teče asfaltom kada pada kiša.

“Ovdje je prije bio odvodni kanal, koji je vodu odvodio do potoka, ali kada se radio vodovod njega je samo zatrpao izvođač radova, tako da sada voda teče saobraćajnicom”, kazao je on.

Ovdje se, prema njegovim riječima, javlja još jedan problema, a to je mogućnost nastanka klizišta.

“Ovim problemima su ugroženi đaci koji svaki dan idu u školu, zatim gradski autobus na liniji 3B, ali i ostala vozila jer na tom potezu ima više od 500 domaćinstava”, kazao je on.

Sa druge strane, iz grada najavljuju rješenje ovog problema, jer, kako kaže Bojan Kresojević, gradski menadžer, most će u dogledno vrijeme biti saniran.

“Inspekcija je odmah izašla na teren, nakon čega je obaviješteno nadležno odjeljenje, tako da u zavisnosti od dinamike rada možemo očekivati sanaciju”, zaključuje Kresojević.

Foto: Saša Čavrag
bl-portal

Nastavi čitati

Društvo

DOBRODOŠLI U BOSNU! Direktor i profesori namiještali konkurs u školi

Reklamni prostor

Opštinski sud u Tuzli donio je prvostepenu presudu u krivičnom postupku protiv Jasenka Smajića, Omera Delalića i Adise Mehić iz Tuzle, kojom su proglašeni krivim za namještanje zaposlenja jednoj osobi u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli.

Kako je navedeno u presudi Opštinskog suda, spomenuti trojac proglašen je krivim jer su 31. avgusta 2018. godine, radeći kao odgovorne osobe u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli i to Smajić kao direktor, a Delalić i Mehić kao profesori, te zajedno kao članovi komisije za provođenje intervjua u postupku zapošljavanja u školi, postupili suprotno svojim ovlaštenjima.

Oni su, kako je pojašnjeno, postupili suprotno ovlaštenjima u namjeri da jednoj kandidatkinji pribave korist u vidu zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme, kao i da teže povrijede prava drugih kandidata koju su konkurisali za istu poziciju.

“Naime, obavljajući konkursnu proceduru imenovani nisu proveli razgovor sa ostalim kandidatima, a u zapisnik sa intervjua je lažno prikazano da su kandidatkima tom intervjuu postavili po tri stručna pitanja, iako su znali i bili svjesni da to nije bio slučaj, niti su kratko obrazložili dodijeljeni broj bodova, na koji način su kandidatkinjama koje sve imaju završenu VSS, dodijeli bodove u razmjeru od 1,5-2,5 boda dok su kandidatkinji koja ima završenu srednju stručnu spremu, dodijeli maksimalna 3 boda, čime su teže povrijedili prava ostalih kandidatkinja, jer su ih onemogućili da ravnopravno učestvuju u konkursnoj proceduri i na koji način su jednu kandidatkinju stavili u povoljniji položaj na rang listi kandidata, a temeljem koje liste je 5. septembra 2018. godine, direktor škole donio odluku o prijemu kandidata u radni odnos kao Saradnika za ekonomsko-finansijske poslove na puno i neodređeno radno vrijeme, pribavivši joj na taj način korist u vidu zasnivanja radnog odnosa i prava iz radnog odnosa na neodređeno vrijeme”, navedeno je iz Opštinskog suda u Tuzli.

Spomenutim osobama je za počinjeno krivično djelo izrečena uslovna osuda.

“Smajiću je utvrđena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, a Delaliću i Mehić kazne zatvora od po šest mjeseci, s tim da je određeno da se ta kazna neće izvršiti, ako imenovani za vrijeme od dvije godine, po pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo”, navedeno je iz suda, piše Klix.

Smajiću je izrečena sigurnosna mjera zabrane vršenja dužnost direktora u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli, kao i svim drugim osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, u trajanju od dvije godine. S obzirom na to da je riječ o prvostepenoj presudi koja nije pravosnažna, stranke će imati pravo na žalbu.

   
Nastavi čitati

Aktuleno