Connect with us

Svijet

Sunovrat akcija na svjetskim berzama, kamatne stope skaču

Na svjetskim berzama prošle sedmice zabilježen je veliki pad cijena akcija, jer će zbog visoke inflacije centralne banke nastaviti da podižu kamatne stope, a Vol strit je uzdrman i zbog kolapsa banke Silicijumska dolina (SVB).

Na Vol stritu akcije “Dou Džonsa” su prošle sedmice opale za 4,4 odsto, na 31.909 bodova, dok je S&P 500 “potonuo” za 4,6 odsto, na 3.861 bod, a Nasdak indeks za 4,7 posto, na 11.138 bodova.

U februaru su ti indeksi značajno porasli jer su se ulagači nadali da će američka centralna banka uskoro prekinuti da povećava kamatne stope i da će konačna kamata, s kojom bi se završio ciklus zaoštravanja monetarne politike, ostati ispod nivoa od pet odsto.

Ali posljednjih sedmica indeksi su izgubili većinu tih dobitaka jer je sve jasnije da se taj scenarij neće ostvariti, objavio je Index hr.

Niz najnovijih podataka pokazuje da je potražnja na tržištu rada i dalje snažna, pa se može očekivati rast plata i potrošnje, a to znači da će američka centralna banka nastaviti da povećava kamatne stope.

Predsjednik američkih Federalnih rezervi Džerom Povel rekao je ove sedmice da je centralna banka spremna za veće korake ako budući privredni podaci pokažu da su potrebne strože mjere za zauzdavanje inflacije.

To je izazvalo strahovanja ulagača da će centralna banka na sjednici u martu povećati ključne kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, dok se još nedavno očekivalo povećanje za blažih 0,25 bodova.

Zbog toga se sada na tržištu novca procjenjuje da će do septembra biti povećane kamate u rasponu od 5,50 do 5,75 odsto, dok se sada kamate kreću između 4,50 i 4,75 odsto.

Negativno je na Vol strit uticao i kolaps banke Silicijumska dolina (SVB), najveći bankrot jedne američke banke od financijske krize 2008. godine.

Ta banka, koja je godinama finansirala tehnološki sektor, našla se pod pritiskom jer su mnoge startap kompanije počele da povlače depozite.

Da bi povećala kapital, ta banka je prvo nedavno prodala raspoložive obveznice, ali uz veliki gubitak, a potom je u srijedu objavila plan za prodaju novih akcija da bi prikupila 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala.

To je, međutim, izazvalo paniku među građanima i preduzetnicima, koji su samo u četvrtak povukli iz banke 42 milijarde dolara depozita, pa je banka dan završila s negativnim gotovinskim bilansom od gotovo milijardu dolara.

Zbog toga je regulator u petak zatvorio banku i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima.

I na evropskim berzama cijene akcija pale su prošle sedmice.

Tanjug

Related Topics:

Svijet

KINA optužuje AMERIKU zbog brodova u Južnom kineskom moru

Kineska vojska je saopštila da je američki razarač ilegalo ušao u Južno kinesko more.

Američka mornarica je u četvrtak osporila izjavu kineske vojske, rekavši da je razarač izvodio “rutinske operacije” u Južnom kineskom moru i da nije odvezen. Kineska vojska saopštila je u četvrtak da je uočila i ispratila američki razarač koji je ilegalno ušao u vode oko Paracelskih ostrva u Južnom kineskom moru.

U saopštenju, vojska je navela da je razarač sa vođenim projektilima USS Milijus ušao u kineske teritorijalne vode, narušivši mir i stabilnost na prometnom plovnom putu.

“Naše snage će u svakom trenutku biti u visokoj pripravnosti i preduzeće sve neophodne mjere da odlučno zaštite naš suverenitet i bezbjednost i stabilnost u Južnom kineskom moru“, rekao je Tian Junli, portparol kineske Južne komande.

Razarač je izvodio rutinske operacije
Američka mornarica osporila je izjavu kineske vojske u četvrtak, rekavši da je razarač izvodio “rutinske operacije” u Južnom kineskom moru i da nije odvezen. “Sjedinjene Države će nastaviti da lete, plove i deluju gdje god to međunarodno pravo dozvoljava“, navodi se u saopštenju Sedme flote američke mornarice.

Tenzije između SAD i Kine su porasle u toj oblasti. Sjedinjene Države jačaju saveze u azijsko-pacifičkom regionu nastojeći da se suprotstave kineskoj asertivnosti u Južnom kineskom moru i Tajvanskom moreuzu, dok Peking nastoji da unaprijedi svoje teritorijalne ambicije.

Nastavi čitati

Svijet

Stotine hiljada ljudi danas će prekinuti sa radom u Francuskoj

Stotine hiljada ljudi danas će obustaviti rad u Francuskoj, nakon što je predsjednik Emanuel Makron obećao da će nastaviti sa penzionom reformom uprkos maosvnom protivljenju širom zemlje.

Sindikati su za danas, deveti dana protesta najavili okupljanje ogromne mase ljudi protiv onoga što su opisali kao Makronovo “nipodaštavanja i laži”.

Makron je juče izazvao bijes sindikata i opozicionih partija kada je odbio njihove pozive da posluša rastući gnjev naroda.

“Najbolji odgovor koji možemo dati predsjedniku jeste da su milioni ljudi u štrajku i na ulicama”, rekao je Filip Martinez, koji vodi sindikat CGT.

Današnji štrajk dovešće do ozbiljnog prekida željezničkog saobraćaja, a pogođeni su i aerodromi, kao i škole jer većina nastavnika neće raditi. Nastavljaju se i stalni štrajkovi u skladištima nafte. Takođe, komunalci i dalje ne odvoze smeće.

Protiv zakona kojim se na 64 godine produžava starosna granica za odlazak u penziju, pokrenuli su talas masovnih protesta širom Francuske koje od januara organizuju sindikati.

Većina protesta bila je mirna, ali je gnjev narastao otkako je Vlada prošle sedmice “progurala” nacrt u parlamentu bez glasanja.

Proteklih sedam noći u Parizu i drugim gradovima došlo je do demonstracija uz višestruke sukobe sa policijom, a demonstranti su palili kante za smeće.

Makron je juče bio nepokolebljiv, rekavši da je novi zakon neophodan i da će stupiti na snagu kasnije ove godine.

On je odbacio pozive da smijeni premijera Elizabet Born i pokušao da okrene stranicu, dajući joj zadatak da proširi svoju parlamentarnu većinu i ponovo se angažuje u sindikatima.

“On je ovim samo postavio još eksploziva u već dobro osvijetljen pakao”, rekao je šef Socijalističke partije Olivije For.

Nastavi čitati

Svijet

Ako Njemačka uhapsi Putina, to će značiti objavu rata Rusiji

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da će, ako Njemačka odluči da sprovede odluku Međunarodnog krivičnog suda /MKS/ o hapšenju ruskog predsjednika Vladimira Putina, to biti ravno objavi rata Rusiji.

“Neki idioti, polumudraci, poput njemačkog ministra pravde /Marka Bušmana/, kažu `pa ako dođe, uhapsićemo ga`. Da li on shvata šta to znači? Zamislimo samo, aktuelni lider jedne nuklearne države stiže na teritoriju recimo Njemačke i hapse ga. Šta je ovo? Objava rata Ruskoj Federaciji!”, rekao je Medvedev vodećim ruskim medijima, uključujući “Sputnjik”.

On je istakao da će Rusija u takvoj situaciji koristiti sva raspoloživa sredstva da cilja “Bundestag, kabinet kancelara” i slične objekte.

Medvedev je rekao da takve odluke, poput one koju je donio MKS stvaraju ogroman negativan potencijal.

Njemački ministar pravde Marko Bušman rekao je ranije da će nalog za Putinovo hapšenje važiti u Njemačkoj nakon zahtjeva MKS. Naredbu je podržao i kancelar Olaf Šolc, koji je tokom posjete Japanu rekao da “niko nije iznad zakona”.

MKS je 17. marta izdao nalog za hapšenje Putina i komesara ruskog predsjednika za prava djeteta Marije Lavove-Belove, navodeći kao razlog “nezakonito prebacivanje stanovništva /djece/ iz okupiranih oblasti Ukrajine u Rusku Federaciju”.

Kremlj je rekao da Rusija nije strana u MKS-u i da je odluka suda pravno ništavna za Moskvu.

Medvedev: Zapad će pokušati da se umiješa u predsjedničke izbore 2024.

Zapad će pokušati da se umiješa u predsjedničke izbore u Rusiji 2024. godine, izjavio je Medvedev.

“Nema sumnje da će se miješati, kao što su se uvijek miješali”, rekao je Medvedev novinarima.

On je dodao da su u tom smislu višestruki pokušaji uticaja učinjeni od raspada Sovjetskog Saveza, prenosi “Sputnjik”.

Nastavi čitati

Aktuleno