Društvo
Sve više građana sa suicidalnim mislima traži pomoć
Broj poziva i razgovora putem “Plavog telefona” se iz godine u godinu povećava, potvrdila je ovo za “Nezavisne novine” Maja Kovačević, koordinatorka “Plavog telefona”.
Kako ona kaže, od početka ove godine do kraja februara putem Plavog telefona zaprimljeno je 2.820 poziva, 432 upita putem e-savjetovanja, dok je nadležnim institucijama proslijeđeno devet prijava sumnji na nasilje.
“U toku 2022. godine putem ‘Plavog telefona’ zaprimljeno je ukupno 14.800 poziva, 2.150 upita putem elektronskog savjetovanja, te je nadležnim institucijama prijavljena sumnja na nasilje nad 20 dječaka, 13 djevojčica, pet muškaraca i 10 žena”, istakla je ona.
Prema njenim riječima, sve je više građana koji su upoznati sa postojanjem ovakvog vida usluge i koji se odlučuju da potraže pomoć i podršku zbog različitih izazova s kojima se suočavaju u životu.
“Možemo reći da je tokom 2022. godine zaprimljeno najviše poziva do sada. Na primjer, u 2022. godini zaprimljeno je 14.800 poziva, dok je u 2021. godini zaprimljeno 10.750 poziva, a u 2020. godini 5.830”, pojasnila je Kovačevićeva.
Dodaje da najčešći razlozi zbog kojih djeca, ali i odrasli koriste ovaj vid usluga, jesu problemi sa mentalnim zdravljem, a najčešće teme o kojima razgovaraju jesu strah, anksioznost, depresivnost, napadi panike, suicidalne misli i ideje te samopovređivanje.
“U posljednja četiri mjeseca ono što je primjetno jeste porast broja javljanja u kojima građani tokom razgovora sa savjetnicima ‘Plavog telefona’ navode da imaju suicidalne misli i ideje pri čemu je i veliki broj osoba za koje se procjenjuje da su u visokom riziku da izvrše suicid”, navela je ona te dodala da statistički podaci pokazuju da su se u navedenom periodu u prosjeku javljale dvije osobe dnevno tokom radnog vremena kako bi pričale upravo na ovu temu.
“Pored tema iz oblasti mentalnog zdravlja, česta tema razgovora su nasilje i zlostavljanje, pri čemu je najzastupljenije fizičko i emocionalno nasilje te nasilje u porodici”, rekla je Kovačevićeva.
Dodala je da je u posljednje dvije godine sve veći broj javljanja u kojima osobe pričaju da doživljavaju nasilje putem interneta.
“Pored navedenog, česta tema razgovora su vršnjački odnosi i teme kao što su partnerski odnosi i problemi sa prijateljima”, kazala je ona.
Dodala je da ih djeca često pozivaju kako bi razgovarala o porodičnim odnosima jer imaju poteškoća u komunikaciji sa roditeljima.
“Često navode da ne nailaze na razumijevanje i podršku od strane roditelja ili da nemaju dovoljno razvijen odnos povjerenja, što im otežava da razgovaraju sa njima i saopšte im neki događaj koji je za njih uznemirujući”, pojasnila je ona.
Takođe, kako je ona kazala, djeca navode da roditelji ne shvataju ozbiljno njihove probleme, da im govore “da su oni još djeca i da ne mogu imati probleme” te zbog toga ne žele da ih odvedu kod stručne osobe za mentalno zdravlje.
“‘Plavi telefon’ nema tendenciju da postane linija isključivo za suicidalne pozive”, naglasila je ona.
Kako ona pojašnjava, to je savjetodavna linija koja je namijenjena prvenstveno za djecu i mlade, ali u izvanrednim situacijama i u zavisnosti od potreba zajednice usluga može biti dostupna i ostalim građanima kojima su potrebni psihološka pomoć i podrška.
“Usluga nema ograničenja na vrstu poteškoće koja je povod za traženje pomoći i podrške pa nas pozivaju osobe koje imaju suicidalne misli, ali i bilo koje druge poteškoće”, zaključila je ona.
Društvo
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.
Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.
Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.
Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.
“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.
Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.
U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.
Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.
“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.
Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .
U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.
Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.
“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.
Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.
(Mondo)
Društvo
Srpska bogatija za 32 bebe
U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.
Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.
U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.
Društvo
POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open
Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.
– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.
Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.
Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.
Pozovi radi pružanja konkretne pomoći ukrajinskoj vojsci
VUKANOVIĆ NAPAO I JOKIĆA “Ne treba nikada više ovamo doći, on i Micić su uobražene zvijezde!”
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
STRAVIČNI SNIMCI IZ GRČKE – more “progutalo” automobil, turisti zarobljeni u hotelima
OVO NIKO NIJE OČEKIVAO! Moguće je da cijene goriva u BiH idu preko tri marke
ODLIČNI REZULTATI Ni kiša nije umanjila zaradu “Akvane”
Napad na slobodu medija: Boban Bogdanović uputio monstruozne prijetnje redakciji ,,Nacionalist”
Naša Banka članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije
Srpska bogatija za 32 bebe
