Društvo

Tako mi časti i ugleda “muljao” sam, ali ne možete da me vrijeđate

Da li vlast izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske ustaje protiv lažnih vijesti ili protiv slobodnih medija koji pišu i istražuju o kriminalu, lažnim diplomama, nesposobnim direktorima javnih preduzeća i ustanova ili nepotizmu u istima, namještenim tenderima, korumpiranim ministrima, doktorima, političarima…

Nakon što je vlast izašla u javnost sa Nacrtom izmjena KZ RS u koji je uvedena cijela jedna glava krivičnih djela protiv ugleda i časti u koje spadaju i kleveta i uvreda, ali i krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika, brojni novinari, borci za ljudska prava i nevladine organizacije upozorile su da se ovim otvara „lov“ na slobodne medije i uvodi cenzura u javni prostor Srpske.

Sa druge strane vlast grčevito brani navedeni Nacrt zakona tvrdeći kako se ne radi o lovu na slobodne medije, novinare i građanske slobode već da se ovim želi stati u kraj lažnim vijestima i klevetama.

– Branite klevete i laži – poručio je prekjuče lider SNSD i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odgovarajući na pitanje novinara o izmjena KZ RS, kojim se kriminalizuje kleveta i uvode drakonske kazne koje idu i do 120.000 KM.

On je poručio da „niko neće imati problema, ako govori i priča istinu“ i da će u novom zakonskom rješenju “sve biti na nivou najboljih praksi u Evropi.”

Mi ne jurišamo na novinarsku zajednicu, ali javni prostor je zagađen neistinama, a vi se niste potrudili da to ne bude tako – rekao je Dodik.

Dvije su stvari sporne u ovoj Dodikovoj izjavi. Prva, on se ovdje stavlja u ulogu sudije i tužioca i unaprijed obećava kako novinari neće snositi nikakvu odgovornost ako pričaju “istinu”.

Drugo, upravo je ta istina na udaru ovih izmjena KZ RS.

Kako će ovaj zakon, ako u ovom obliku prođe u parlamentu Srpske, izgledati u praksi može se ilustrovati brojnim primjerima, a mi ćemo navesti samo neke od njih.

Mediji koji, primjera radi, budu preispitivali validnost diploma ministara ili javnih funkcionera, mogu se naći pred sudom jer su povrijedili ugled ili čast tih ministara ili javnih funkcionera.

Izmjenama KZ RS u članu 208v. stoji da onaj ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, biće kažnjen novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM, a od 20.000 KM do 100.000 KM ako je ispunjen gore navedeni uslov o medijskoj objavi.

Dodaje se i stav koji glasi: „istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili prenosi iz ličnog ili porodičnog života nekog lica ne može se dokazivati“.

Drugim riječima, apsolutno je nebitno da li je novinar, odnosno medij u kojem radi, objavio istinu, isto kao što je nebitno da li se time nekome čini šteta.

Tako, na primjer, ako se neki medij drzne da objavi informaciju da je neki ministar namjestio tender svom sinu, kćerki ili bliskom rođaku mogao bi da plati drakonsku kaznu jer je uvrijedio dotičnog ministra.

Ili, ako neki ministar pretuče svoju suprugu, a mediji se drznu da to objave, opet bi mogli da se nađu na tapeti jer „prenose stvari iz ličnog ili porodičnog života“.

I nisu samo mediji ti koji će snositi odgovornost već i građani zbog javno izgovorenih riječi zbog kojih bi se neko mogao naći „uvrijeđenim“.

– Ako je kvalifikovani oblik Uvrede, kada se učini putem medija i na javnom skupu, to znači da će osnovni oblik biti ako to učinite u kafani ili na ulici. Dakle, uskoro sa dva svjedoka mogu da vam naplate 20.000 KM – napisao je na društvenim mrežama banjalučki advokat Aleksandar Jokić, komentarišući predloženi Nacrt zakona.

Jokić je jedan u nizu pravnika koji je ovih dana analizirao predložene izmjene KZ RS.

Brojni pravnici upozorili su da predmetni Nacrt u dijelu koji se odnosi na krivična djela protiv časti i ugleda nije u skladu sa Ustavom i evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Podsjećaju da član 25. i 26. Ustava RS garantuje slobodu javnog izražavanja mišljenja i slobodu štampe.

– Eksplicitno zabranjuje cenzuru štampe a sankciju za neistinito izvještavanje propisuje demant i naknadu štete, nikako krivično gonjenje. Član 10. Evropske konvencije je konkretizovan u sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Iz te sudske prakse su proistekla pojedina obavezujuća pravila, koje sve države koje su ratifikovale konvenciju, kao što je naša, moraju sprovesti – navodi se u analizi koju su radili pravnici iz Transparensi internešnela, te Aleksandar Jokić, Jovana Kisin i Dejan Lučka.

Oni ističu da Evropska konvencija kao najjači izvor prava zahtteva da svi drugi propisi moraju biti u skladu s njom kao i predmetna izmjena Krivičnog zakonika.

– Predloženi Nacrt zakona suprotan je usvojenim pravnim standardima Evropskog suda, ne samo u dijelu koji se odnosi na krivično gonjenje i težinu kazne već i na standard u kojem su političari i javne ličnosti dužni da trpe veći stepen kritike, pa makar ta kritika imala šokantne ili neprimjerene oblike, ali ako je od javnog interesa i takav oblik izražavanja uživa zaštitu člana 10. Evropske konvencije – ističe se u analizi.

Dodaje se da ovaj Nacrt poništava utvrđene pravne standarde Evropskog suda, što implicira da će pred Ustavnim sudom BiH i Evropskim sudom država gubiti i naposljetku morati uskladiti svoje zakonodavstvo sa Evropskom konvencijom.

U detaljnoj analizi predloženih izmjena KZ RS, grupa pravnika našla je brojne zamjerke, između ostalog, i to da način na koji su propisane novčane kazne nije u skladu sa odredbama KZ.

MINISTAR IZNOSI NEPROVJERENE INFORMACIJE
Obrazlažući nacrt izmjena KZ RS, kojima kleveta ponovo postaje krivično djelo, u Ministarstvu pravde RS pozivali su se na slične zakone u Srbiji, Hrvatskoj i zemljama EU, tvrdeći „da je ova pravna oblast u mnogim zemljama regulisana mnogo strožim kaznama, uključujući i zatvorsku“.
Ministar Miloš Bukejlović je napomenuo su u Srbiji i Hrvatskoj predviđene kazne zatvora, a da Crna Gora propisuje isto novčane kazne.
Međutim, uvidom u krivične zakonike Srbije i Hrvatske može se vidjeti da su stavovi Bukejlovića i Ministarstva pravde zasnovani na neprovjerenim informacijama.
U Krivičnom zakoniku Hrvatske kleveta jeste krivično djelo i u slučaju presude nadoknađuje se novčano, a zatvorska kazna je ukinuta izmjenama koje su stupile na snagu još 2013. godine.
U Srbiji je kleveta izbrisana iz Krivičnog zakonika izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu 2012. godine. To je učinjeno na zahtjev velikog broja udruženja i stručne javnosti, a naročito novinarskih udruženja.

ekonomija

6,3 miliona maraka BiH bacila na kreditne penale

Bosna i Hercegovina je prošle godine platila 6,3 miliona KM „penala“ za neangažovana sredstva stranih kreditora, potvrdili su za portal Kapital u Ministarstvu finansija i trezora BiH.
Informacije o konkretnim kreditorima od kojih BiH nije povukla sredstva prošle godine trenutno nema, jer tu informaciju još nije usvojio Savjet ministara BiH, ali je situacija svih prethodnih godina bila slična i BiH je konstantno plaćala milionske „penale“ za neangažovana sredstva.

Tako je pretprošle godine platila 10,6 miliona maraka za neangažovana sredstva stranih kreditora, a najviše, čak 9,5 miliona KM, platila je Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) kod koje i ima najznačajniji iznos takvih kredita.

BiH u 2021. godini nije povukla čak 2,4 milijarde maraka od stranih kreditora, a od čega se na kredite Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) odnosi čak 987 miliona maraka.

Najviše sredstava koja nisu povučena od EBRD-a stoji za projekat koridor Vc zaobilaznica Doboj gdje je neangažovano bilo 380,1 milion maraka KM.

Iako po osnovu neangažovanih sredstava Evropske investicione banke (EIB) BiH u 2021. godini nije plaćala penale i kod ove banke im je stajao ogroman neiskorišten iznos od čak 689,5 miliona maraka.

Nepovučena sredstva BiH je imala i kod Svjetske banke za obnovu i razvoj (WBIBRD) i to 281,3 miliona maraka od čega 144,8 miliona KM nije povukla FBiH, a 136,5 miliona maraka Republika Srpska i po tom osnovu su platili gotovo 600.000 KM „penala“.

Čavalić: Svaki „penal“ će platiti građani
Ekonomista Admir Čavalić za CAPITAL ističe da ovoliki iznos nepovučenih sredstava nastaje zbog nerada određenih organa koji treba dalje da plasiraju dobijeni novac.

„Nekada se zbog određenog tempiranja ne mogu povući sva sredstva, ali BiH u okviru regiona važi za zemlju koja je najneefikasnija po pitanju upravljanja vlastitim finansijama, a to svakako podrazumijeva i kreditna sredstva. Svaki taj penal će platiti poreski obveznici ove zemlje i to je najveća tragedija“, rekao je Čavalić

Kao rješenje za ovaj problem Čavalić navodi da je potrebno da kada pitanje kreditnog zaduženja tek dolazi na Parlament BiH da se odmah definišu i preciziraju određeni rokovi i da se sankcionišu oni koji ne poštuju date rokove.

Nastavi čitati

Društvo

VIDIĆ broji žrtve, izvinio se SDS zbog MILANOVIĆA

Načelnik opštine Brod Zoran Vidić danas je uputio izvinjenje zbog susreta u Brodu sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, koji je nakon toga u Derventi odlikovao pripadnike 103. brigade Hrvatskog vijeća odbrane.
Vidić, koji je funkcioner SDS-a, uputio izvinjenje zbog toga što se, kako je naveo, doveo u situaciju da neko i pomisli da je imao bilo kakve loše namjere.

On je rekao na konferenciji za novinare u Brodu da je njegova krivica to što nije predvidio na najbolji način posjetu Milanovića, ali da smatra da su za to bile zadužene druge institucije jer to nije posao načelnika opštine.

Vidić je naveo da se iz pristojnosti odazvao pozivu u katoličku župu u Brodu, gdje je gost bio i hrvatski predsjednik, ne znajući šta se taj dan dešava u Derventi.

– Nevjerovatno mi je da bilo koji državnik dođe na teritoriju bilo koje zemlje da dijeli odlikovanja tuđoj vojsci. Na skupu sam se ponašao kao i svi drugi gosti kojih je bilo 50-ak. Poslije toga prezentovano je medijima da sam ja dočekao predsjednika Hrvatske koji je odlikovao hrvatske brigade, što ne podržavam i osuđujem. Moj djed je poginuo u prošlom ratu, a otac i stričevi su mi svi bili pripadnici Vojske Republike Srpske – rekao je Vidić i dodao da je, kada se ova posjeta stavi u kontekst pokolja u Sijekovcu, jasno kakva se medijska slika može napraviti od toga.

Vidić je rekao da je ovo izvinjenje njegova obaveza i prema SDS-u, saopšteno je iz ove stranke.

Javnost je osudila potez načelnika Broda Zorana Vidića nakon što su mediji prenijeli fotografiju njega u društvu predsjednika Hrvatske, koji je istog dana u Derventi odlikovao pripadnike 103. brigade Hrvatskog vijeća odbrane.

Dan kasnije, u Sijekovcu kod Broda služen je parastos za civile u ovom mjestu koje su ubile regularne hrvatske i paravojne hrvatske i muslimanske snage, prije izbijanja ratnih sukoba na ovim prostorima 1992. godine, a Vidić je tada rekao da se nije sastao sa Milanovićem i da je neko sve pogrešno protumačio.

Osim javnosti i zvaničnika Srpske, potez načelnika Broda osudio je i vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Milan Miličević, koji je Vidića pozvao na odgovornost.

Nastavi čitati

Društvo

CVIJANOVIĆ: NADRLJEKARSTVO EU nije izliječilo ništa u BiH

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da ne podržava bilo kakve intervencije stranog faktora uključujući i one stranih sudija u Ustavnom sudu BiH koje mijenjaju ustavnu strukturu na neustavan način, ili uzurpatorskim manirom djeluju umjesto domaćih institucija.

– Uopšte, priča i natezanje da li neki stranac treba umjesto tih institucija da djeluje je besmislena i kontraproduktivna. Otužno je više i slušati ili čitati ko je za, a ko protiv tog odurnog eksperimentisanja sa ovom državom, izjavila je Cvijanovićeva Srni.

Ona je dodala da ne zna ni ko je u tom stranom korpusu za, ni ko protiv takvih radnji, niti je to interesuje, ali zna da njihovo nadriljekarstvo nije izliječilo nijednu bolest od koje BiH boluje.

– Ali cirkus ne može biti ništa drugo nego cirkus. Zato su sada protiv intervencija oni koji su ih ranije zagovarali. Cirkus su i oni koji osim intervencija stranaca, apeluju na uvođenje sankcija onima sa kojima bi trebali graditi zajedničko društvo, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da, što se nje tiče, takve intervencije su i bile i ostaće neprihvatljive, kao što je neprihvatljivo i petljanje u izborni proces i u svakodnevni institucionalni život na svim nivoima vlasti.

Nastavi čitati