Connect with us

Društvo

Teniski savez BEZ TENDERA bira firmu za izgradnju objekta za „SRPSKA OPEN“

Pripremni radovi za izgradnju sportskog terena za potrebe turnira „Srpska open“ uz park “Mladen Stojanović” su počeli, a izvođače radova je birao Teniski savez RS, čime je omogućeno da se zaobiđe procedura javnih nabavki, saznaje CAPITAL.

Prema raspoloživim informacijama Vlada RS i lokalna vlast u Banjaluci, imaju ulogu finansijera, kod obezbjeđivanja potrebnih dozvola te nadzora, dok je Teniski savez RS po svemu sudeći zadužen za ugovaranje građevinskih radova na ovom projektu.

Rok za završetak posla je kratak, sve mora biti spremno prije aprila iduće godine, kada turnir treba da se održi, a kako pokazuju posljednje informacije sve se ubrzano i odvija.

Teniski savez RS angažovao izvođače
U Teniskom savezu RS su potvrdili da pripremne radove izvodi konzorcij firmi pod rukovodstvom firme “Gradip” iz Prnjavora, kompanije koja će koordinisati i rukovoditi izgradnjom.

„U toku su pripremni radovi, odnosno rad na odvoženju deponovane zemlje. Do početka izvođenja glavne faze-betoniranja, Grad Banjaluka kao vlasnik zemljišta će dobiti sve potrebne dozvole od nadležnog ministarstva. U zavisnosti o zahtjeva na terenu, angažovanje firmi zavisiće isključivo od mogućnosti ispunjavanja obaveza u projektu u kratkom vremenskom roku sa kojim su izvođači suočeni zbog činjenice da radovi moraju biti završeni na vrijeme, a rok je mart 2023. godine“, kazali su u Teniskom savezu RS, koji je bio i zadužen za angažovanje izvođača radova. Nisu precizirali koje firme su dio tog konzorcija.

Angažovanje izvođača je obavljeno mimo procesa javnih nabavki, a iz Saveza poručuju da je to urađeno jer „ovaj projekat ne podliježe javnim nabavkama, jer Teniski savez Republike Srpske nije ugovorni organ u smislu Zakona o javnim nabavkama“.

Prebacivanjem tog posla u ruke Teniskog saveza RS, ušteđeno je na vremenu, a izvođači su odabrani takoreći “preko noći”.

Da su za izbor izvođača radova bili zaduženi Vlada RS ili Grad Banjaluka morala bi se ispoštovati procedura javnih nabavki koja u najboljem slučaju može potrajati nekoliko mjeseci, a u najgorem godinama, ako se pojave žalbe ponuđača.

Teren ostaje Gradu Banjaluka
U Teniskom savezu RS su objasnili su da Grad Banjaluka ostaje vlasnik zemlje i objekta koji će biti izgrađen za potrebe turnira, a da će Teniski savez na osnovu ugovora sa Gradom biti korisnik objekta.

“Planirano je da u prvoj fazi, dok turnir traje, stadion bude otvoren, a nakon čega se planira pokrivanje i dodatni radovi za multifunkcionalnu dvoranu kapaciteta 3.000 mjesta koja je gradu prijeko potrebna”, rekli su u Savezu i dodali da će se sportska dvorana u parteru moći prilagoditi sportovima, kao što su rukomet, odbojka, tenis, mali fudbal….

Nadzor u rukama Republičke direkcije za obnovu i izgradnju RS
Iako je na ovaj način zaobiđen dugotrajni proces javnih nabavki, netransparenta način nabavke omogućava “namještanja” poslova i dogovora iz zatvorenih vrata sa unaprijed odobranom firmom.

Iz Teniskog saveza RS tvrde da će svi aspekti realizacije biti rigorozno kontrolisani.

“Nadzor nad radovima i ugovaranju izgradnje vrši Republička direkcija za obnovu i izgradnju Republike Srpske. Za potrebe pripremnih radova Vlada će, na zahtjev Teniskog saveza Republike Srpske do kraja godine izdvojiti dva miliona KM. Formiran je izvršni odbor i četiri pododbora, građevinski, finansijski, pravni i pododbor za propise i standarde koji su uključeni u proces projektovanja i izgradnje, kontrolu rada i utroška finansijskih sredstava. U izvršni i svaki pododbor uključeni su predstavnici nadležnih republičkih i gradskih institucija i predstavnici Teniskog saveza Republike Srpske”, poručili su za CAPITAL iz Teniskog saveza RS, ali nisu precizirali koliko će u konačnici koštati organizacija ovog sportskog događaja.

Koliko će koštati izgradnja?
Ta cifra će, kažu biti poznata kada se okončaju radovi i sve pripremi za teniski turnir.

Prema trenutno raspoloživim informacijama uz novac koji Grad Banjaluka planira da izdvoji kroz ovogodišnji rebalans budžeta grada, na organizaciju ovog događaja Srpska već sada izdvaja ukupno četiri miliona KM.

Kako je CAPITAL prvi objavio Vlada RS i Grad Banjaluka su dogovorili da zajednički finansiraju organizaciju ovog turnira. Najveća investicija je izgradnja sportskog teniskog terena, kapaciteta 6.000 mjesta. Pretvaranjem u multifunkcionalnu dvoranu objekat će imati kapacitet od 3.000 mjesta.

Iz Grada Banjaluka je ranije stigla potvrda da će se kroz ovogodišnji rebalans budžeta grada za izgradnju sportskog terena uz park Mladen Stojanović planirati dva miliona KM.

Ovaj sportski događaj treba da ugosti najveća imena iz svijeta tenisa kao što su srpski as Novak Đoković, a prema pisanju pojedinih medija u Banjaluku će doći i teniser Nik Kirjos.

ATP turnir “Srbija open” se privremeno seli u Banjaluku, na period od godinu dana, sa ciljem da teniski centar “Novak” u Beogradu tokom tog periodu renovira.

Nedavno je tada srpski član Predsjedništva BiH, a aktuelni predsjednik RS Milorad Dodik na društvenim mrežama objavio da će zvanični naziv ATP turnira, koji se sljedeće godine igra u Banjaluci biti “Srpska open”.

CAPITAL: Vesna Popović

Društvo

Kako su čvarci postali luksuz?

Decenijama unazad kraj godine bio je rezervisan za pripremu mesa za zimu, a 29. novembar sinonim za svinjokolj. U neku ruku i razumljivo. Dan republike bio je neradan, pa su mnogi to koristili da odrade ovaj veliki i važan posao koji im obezbjeđivao hranu do proljeća.

Danas je svinjokolj u onom starom smislu samo ponegdje očuvan, a čini se da od njega nisu ostali ni čvarci. Bar ne da su dostupni onima sa plićim džepom.

Kada sam bila baš mala, nisam znala šta se tačno slavi, ali sam znala da tog 29. novembra niko ne radi i da idemo na selo kod babe i dede. Na svinjokolju je uvijek bilo rođaka, komšija, prijatelja… Svi su pomagali da se posao što prije odradi, a ujedno su se i družili. Nije bilo potrebe da se zadaci striktno dijele. Ko god je znao i htio sekao je meso, slaninu, pravio kobasice, pekao roštilj ili kuvao gulaš…

E, ali čvarke nije mogao da prvi bilo ko. To su mogli samo deda i mama, jer su morali da budu “po našoj mjeri i ukusu”. Svi približno jednake veličine – mali, a hrskavi kada se otope. Da mogu da se “grickaju” onako u prolazu i bez hljeba. Kao što se danas grickaju čips ili smoki. Ni slučajno nisu smjeli da budu veliki i masni!

Osim što su svi koji su se zatekli na svinjokolju, tog dana jeli i pili, običaj je bio i da im se po nešto spakuje da ponesu kućama. Neko je dobio malo mesa, neko kobasicu, bilo je i onih koji su tražili kožuru, ali nijedan paket nije bio bez čvaraka! Jer, ko uopšte može da pojede tolike kilograme čvaraka, a i to je, iskreno, nekako bio najjeftiniji dio svinje.

U to vrijeme važilo je pravilo da “sirotinja” jede čvarke i koristi mast, dok je ulje rezervisano za one sa boljim primanjima.

Nema više Jugoslavije, a nema ni jeftinih čvaraka

Od tada je prošlo 30-ak godina. Stvari su se potpuno preokrenule. Nema više Jugoslavije, 29. novembar nije praznik, ljudi su se otuđili i sve se manje druže, a čvarke danas “sirotinja” teško da može da priušti.

Postali su delikates! Deluks roba! U trgovinama se mogu naći u pakovanjima od 100, 200, 300 grama… Pa tako u zavisnosti od toga da li se radi o “običnim” ili duvan čvarcima koštaju i do 20 KM po kilogramu. Nešto su jeftiniji na manifestacijama ili pijacama. Ali, gdje god da se prodaju, skuplji su od kilograma buta. I to, čak do tri puta!

To nekada nije bilo zamislivo, jer gotovo niko nije kupovao čvarke. Oni koji su ih imali dijelili su ih “šakom i kapom”. A od najsitnijih ostataka, koje niste mogli nikome da date (mi smo ih u kući zvali roždine) pravile su se pogačice sa čvarcima. Teško da bi danas neko ko ovaj delikates kupuje po paprenoj cijeni, bio spreman da ga iskoristi za pogačice.

Foto: NSonline

Slično je i sa mašću. I ona je u međuvremenu postala “zdrava”, pa za kilogram nerijetko treba izdvojiti i dvostruko više para nego za litar ulja.

Stručnjaci imaju objašnjenje za ovu pojavu. Tvrde da je razlog tome sve manji broj svinja, kao i činjenica da one imaju sve manje masnoće… Ipak, čini se da su i marketing i promocija učinili svoje. Jer, čim se nešto proglasi zdravim tražnja počne da raste… Dobri menadžeri to znaju da iskoriste i da zarade! A zašto i ne bi, kada ima onih koji su spremni da plate i nerazumne iznose, samo zato što je to stvar prestiža!

Čvarci se danas mogu kupiti novcem, ali ne i ono što je nekada išlo uz njih. Iskrenost, osjećaj za druge, prijateljstvo, drugarstvo, zajedništvo… To je neprocjenjivo i sve više nam fali! A upravo je to ono što je “sirotinju” s početka priče činilo bogatijom nego što su i ona i bilo ko drugi tada vidjeli.

Ko zna možda će za 30-ak godina opet doći neko novo vrijeme… I možda će se čvarci opet, nakon disnatora i druženja, naveliko i naširoko dijeliti po komšiluku… Do tada starijoj i srednjoj generaciji ostaju samo sjećanja na Dan državnosti zemlje koja više ne postoji i činjenicu da su istopljeni komadići svinjske masnoće nekada bili dostupni svima, a ne privilegija bogatih!

RTS

Nastavi čitati

Društvo

Evo za koliko bi poslije posta mogli da poskupe prasići u Srpskoj

Kilogram prasića žive vage prije Božićneg posta u Srpskoj je koštao 6,5 KM, a tokom ovog posta cijena će, zbog manje potražnje, biti u padu.

Međutim, već po njegovom završetku, cijene prasića u Srpskoj mogle bi da eksplodiraju, i dosegnu devet, pa čak i 10 KM po kilogramu.

Na ovo upozoravaju iz Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, naglasivši da to diktira situacija u kojoj je potražnja daleko veća od ponude.

– Dogodilo se nešto na što odavno upozoravamo, a to je da je Evropa obustavila izvoz prasadi prema BiH. Čak su vraćene i avansne uplate. Kriza je, naime, nastala i u EU koja prasiće iz domaće proizvodnje čuva za svoje građane, a mi smo urušili svoju proizvodnju. Ako nemate domaće sigurnosti u hrani, u problemu ste, što se dešava nama. Domaće vlasti su bile samouvjerene da se ovo ne može desiti u EU, a, evo, dešava se – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Mišo Maljčić.

Ističe da bi tokom posta cijena kilograma žive vage mogla da bude oko šest, a već pred katolički Božić i Novu godinu i do 10 KM.

– Jednostavno, uvoza nema, a domaća proizvodnja je u strašnom deficitu. U periodu poslije posta, kod nas je ulazilo bar desetak šlepera prasadi, tako da je ponuda bila veća. Sad, niti ima uvoza, niti prasića iz domaće proizvodnje – poručuje Maljčić.

Srpska info

Nastavi čitati

Društvo

MIŠIĆEVA IMA PRIJEDLOG! Da se sistem plata u Srpskoj uredi kroz kolektivni ugovor

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je danas da je neophodno urediti sistem plata u Srpskoj kroz kolektivni ugovor, što će se raditi u narednom periodu.
“Na tragu smo da za to dobijemo podršku Vlade Srpske. Očekujem da to bude u najkraćem mogućem roku kako bismo izbjegli svaku vrstu manipulacije sa najnižim iznosom plate”, rekla je Mišićeva novinarima u Banjaluci nakon konsultacija sa mandatarom za sastav nove Vlade Srpske Radovanom Viškovićem.

Ona je dodala da je ambicija da se to uradi na najbolji način kako bi se obračunalo sa sivom zonom, sa davanjem dijela plate u koverti, te izrazila uvjerenje da će sindikat za ovo dobiti podršku svih poštenih poslodavaca.

“Oni koji isplaćuju plate u kovertama su nelojalna konkurencija poštenim poslodavcima i ukoliko dođemo do toga da se sistem plata uredi, gdje bi se koeficijent u zavisnosti od stručne spreme množio sa iznosom najniže plate, došlo bi se do plate koju bi trebao imati svaki radnik i uz rezultate rada”, navela je Mišićeva, dodajući da sindikat nema ambiciju da ograničava granicu iznosa plate.

Ona je izrazila očekivanje da će Višković u posljednjoj sedmici decembra saopštiti iznos najniže plate za iduću godinu.

Mišićeva je navela da je za sindikat bitno i uređenje Ministarstva rada i ko će biti resorni ministar, kao i mijenjanje određenih stvari u Inspektoratu Republike Srpske radi boljeg poštivanja radničkih prava i suzbijanja sive ekonomije.

Višković je danas, osim sa Savezom sindikata Republike Srpske, održao konsultacije i sa delegacijama Ujedinjene Srpske, Privredne komore, Udruženja poslodavaca, Udruženja penzionera Srpske.

Nastavi čitati

Aktuleno