Connect with us

Društvo

TRGOVSKA GORA jedna od tema na sjednici Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske

Jednostavniji prelazak Hrvatske, pitanje skladištenja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, te povezivanje gasovoda između Hrvatske i BiH kroz Južnu interkonekciju neka su od pitanja o kojima će biti razgovarano na prvoj sjednici Savjeta ministara i Vlade Hrvatske.

Sjednica bi, prema pisanju zagrebačkog “Večernjeg lista” izdanje za BiH, trebalo da bude održana najkasnije u martu, nakon što bude kompletiran novi saziv Savjeta ministara i ministri se upoznaju o svom resoru, te otvorenim pitanjima sa Hrvatskom.

Kao trenutno najaktuelnije pitanje o kojem bi bilo razgovara navodi se ulazak Hrvatske u šengenski prostor i olakšanje prelaska granice, kako ljudi tako i privrednika.

Od Hrvatske će biti zatražen jednostavniji režim prelaska kako bi se ubrzao prelazak robe i smanjila mogućnost njihovog kvarenja, a uz to ide i zahtjev za redefinisanje sadašnjeg ugovora o graničnim prelazima.

Osim pitanja izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, čemu se protivi BiH, trebalo bi biti razgovarnao o nekoliko infrastrukturnih projekata, prije svega tri mosta preko Save – u Svilaju kod Odžaka, kod Gradiške, te novog mosta Gunja, Brčko.

Dvije delegacije razgovaraće i o povezivanju gasovoda između Hrvatske i BiH kroz Južnu interkonekciju, a očekuje se da Hrvatska pokrene pitanje raspodjele dobiti proizvodnje električne energije u hidroelektranama u slivu Trebišnjice i korištenja voda iz akumulacije iz Buškog blata, te kompenzacija koje Hrvatska elektroprivreda plaća BiH.

Novoimenovana predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto nedavno je u telefonskom razgovoru sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem najavila da će njena prva zvanična posjeta biti Zagrebu, a prema nezavničnim saznanjima, taj njen odlazak biće iskorišten za pripremu prve zajedničke sjednice Savjeta ministara i Vlade Hrvatske.

(SRNA)

Društvo

EVROPSKA UNIJA svoje zagađenje IZVOZI u Srbiju, Crnu Goru, Albaniju

Evropska unija svoju ekološku štetu prebacuje u treće zemlje, a prije svega na svoje istočne susjede, među kojima je i Srbija, pokazali su rezultati studije međunarodne grupe istraživača.
Emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i potrošnja materijala iz Evropske unije povećavaju se izvan, a smanjuju unutar država članica, prema studiji koju je u četvrtak prenio časopis “Nature Sustainability.”

“Potrošnja u EU uglavnom koristi zemljama članicama, a loše se odražava na životnu sredinu istočnih susjeda poput Albanije, Crne Gore, Srbije, Ukrajine i Moldavije” rekla je koautorka studije i profesorka univerziteta u Birmingemu Juli Šan.

Ni za jedan drugi region odnos između štete i koristi nije tako nepovoljan kao u istočnoj Evropi. Osim toga, Brazil, Kina i Bliski istok takođe osjećaju efekte “prekomjerne potrošnje” u EU.

S druge strane, 85 odsto ekonomske dobiti ostaje u Uniji.

Istraživačka grupa se usredsredila na 10 ekološki štetnih posljedica potrošnje u EU, uključujući pokrivanje tla, potrošnju podzemnih voda i ispuštanje toksina u zemljište i vodu.

U analizama, grupa je ispitala kako su se faktori potrošnje u EU razvijali između 1995. i 2019. Oslanjali su se na bazu podataka “Exiobase” Evropske agencije za životnu sredinu, koja prati uticaj potrošnje na ekološki sistem, prenosi DPA.

Nastavi čitati

Društvo

U PRIJEDORU ODRŽAN SVETOSAVSKI BAL! Sve donacije idu na Kosovo (FOTO)

U organizaciji Kola srpskih sestara sinoć je u Hotelu “Prijedor” održan Svetosavski dobrotvorni bal.
Nakon dvije godine pauze zbog korone nastavljena je tradicija organizovanja ove manifestacije u gradu na Sani koja je okupila prosvjetne radnike i sve one koju poštuju i njeguju tradiciju svetosavskh balova.
Predsjednica Kola srpskih sestara Jadranka Mijić je izjavila novinarima da je ovo četvrti put kako je ova organizacija domaćin svetosavskog bala koji ima dobrotvorni karakter.
” Ove godine nastavljamo kako smo krenuli prije korone , bal je humanitarnog karaktera kao i do sada, na tome insistiramo i ove godine smo ga posvetili našim gostima sa Kosova , Milošu i Stefanu Stojanoviću koji su ranjeni na Badnji dan u Štrpcu “, istakla je Mijićeva.
Ona je dodala da je cijena ulaznice 16 KM, a da će na balu biti poslužene humanitarne krofne, a u jednoj će biti skriven zlatnik sa utisnutim likom Svetog Save.
“Ukupan neto prihod biće usmjeren za ova dva momka , i srce nam je svima zaigralo i zahvalni smo gradonačelniku i Gradskoj upravi što su uspjeli da ih dovedu i oni su večeras naši gosti na balu” , istakla je Mijićeva.

Balu je prisustvovao i gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor koji je rekao da se dvodnevne svetosavske svečanosti završavaju balom i izrazio zahvalnost Kolu srpskih sestara na svemu onome što rade, trudu, zalaganju i da prate grad u svemu.
” Ponosni smo što su nam gosti sa Kosova koji su prošli jedan težak period i sva sredstva koja prikupimo ćemo donirati njima sa željom da se večeras sa nama lijepo provedu i zaborave te probleme koje su imali. Želimo da pošaljemo jasnu poruku da braća na Kosovu nisu sami sa željom da naši gosti ponesu najljepše uspomene iz našeg grada”, izjavio je Javor novinarima.
Dočekom domaćina su oduševljeni i jedanaestogodišnji Stefan Stojanović i njegov komšija i prezimenjak Miloš /21/.
” Mnogo smo lepo dočekani ovdje i mnogo nam je bitna podrška ljudi koji su se javljali sa svih strana , a posebno ljudi iz Republike Srpske. Ne živimo toliko loše, borimo se i napeto je , ali borimo se i ostaćemo do kraja”, rekao je Stojanović.
On je ispričao da su na Badnji dan nosili badnjak kao i svake godine kada se dogodilo da je na njega i njegovog komšiju, inače prezimenjaka Stefana , pucao lokalni Albanac iz auta u pokretu.
” Nosili smo Badnjak , izašli smo na put, slikali smo se i naišao je auto, vozač je izvadio pištolj i opalio. Ja sam pogođen u levu ruku, Stefan u rame i oporavljamo se još uvijek. Ova podrška nam mnogo znači jer smo vidjeli da nismo sami ” , ispričao je Miloš Stojanović.
Gradonačelnik Prijedora je večeras uoči svetosavskog bala organizovao prijem za Miloša i Stefana Stojanovića gdje im je uručio prigodne poklone, a prijemu je prisustvovao i predsjednik Odbora za pomoć Kosovu i Metohiji iz Republike Srpske Milorad Arlov . Prisutan je bio i Duško Kaurin koji vodi prijedorski ogranak humanitarne organizacije “Srbi za Srbe”. On je ovaj prijem iskoristio da zlatnik osvojen na Bogojavljenskom plivanju za Časni krst pokloni malenom Stefanu Stojanoviću.
Prijedor 24 h

Nastavi čitati

Društvo

ROBU PRED ISTEK ROKA KUPUJU I MINISTRI: Banjalučke prodavnice jeftine hrane postale nezaobilazne

Prodavnice hrane u kojima po znatno jeftinijim cijenama možete kupiti tjesteninu, kućne potrepštine, suhomesnate proizvode, u svijetu su odavno popularni.

UBanjaluku su ušli na mala vrata, a već danas, u najvećem gradu Srpske postoje tri ovakve prodavnice u kojima kupci nisu, kako se pretpostavlja samo oni sa manje novca, već dolaze i mladi, profesori, ministri…

Kako to sve funkcioniše, na kojim mjestima i ko su kupci, uvjerila se i ekipa Srpskainfo.

Ušteda
Kada uđete, sve izgleda kao bilo koja druga prodavnica. Korpe za kupovinu, rafovi puni robe, a ljudi razgledaju i kupuju. Ima svega, jeftinije je, a jedina razlika je što većina robe ima kratak datum za upotrebu, odnosno desetak dana od dana kupovine. Na policama možete naći mliječne proizvode, toalet papir, kozmetiku, slatkiše. Jedino čega nema je voće i povrće.

Jedan od kupaca rekao je za Srpskainfo da svakodnevno dolazi u autlet prodavnicu u naselju Starčevica, jer je hrana jeftinija.

Nisam od onih koji zbog siromaštva dolaze ovdje. Dolazim prosto jer ne volim da dajem previše novca za stvari koje se mogu kupiti jeftinije. A ovdje stvarno mogu, samo treba, naravno, paziti nakon kupovine; ako je hrana, da se to odmah pojede. Nema neke pretjerane razlike u kvaliteti same robe – ističe ovaj Banjalučanin.

Najčešće kupuje suhomesnate proizvode i sireve jer, kako kaže, jeftiniji su za čak tri marke od istih proizvoda u drugim marketima.

Nikad ne znaš šta ćeš naći
Po onome što smo vidjeli, Banjalučani nemaju razloga za strah jer se ne rade ni o kakvoj robi koja je pokvarena, samo trebaju paziti da kupljeni artikl konzumiraju u naznačenom roku.

Banjalučanin Ratko S. kaže za Srpskainfo da je sa konceptom “food outleta” upoznat od samog otvaranja, a u posljednje vrijeme često tamo i kupuje.

– Kafa, higijenski proizvodi, sredstva za čišćenje, mnogo su povoljniji nego u drugim marketima. Odlično je što nikad ne znaš šta ćeš naći kada ideš tamo, jer često mijenjaju robu i čim se neka rafa isprazni, odmah je dopunjavaju drugim proizvodima. U početku sam bio skeptičan prilikom kupovine suhomesnatih proizvoda ali sam se uvjerio da nema neke razlike od proizvoda na akcijama u drugim prodavnicama, a ovdje je i dalje jeftinije. Često se mogu pronaći i markirani proizvodi pred istek roka, pogotovo slatkiši i grickalice, ali ima dosta i turskih proizvoda koji po kvalitetu i ukusu nimalo ne zaostaju za poznatima – prepričava on svoje iskustvo.

Dolaze i profesori
Marinka Stojić, osnivač ovih prodavnica, pojašnjava da je koncept radnje prodaja robe kraćeg roka trajanja, prije svega misleći na rok trajanja od 5, 10 do godinu dana.

– U jednoj od naših radnji u Boriku napravili smo aparate za deterdžent u rinfuzi. To niko u cijeloj Republici Srpskoj, a ni Bosni i Hercegovini nema. Taj aparat za deterdžent izdvojila bih kao nešto baš drugačije i posebno i prije svega sa ekološkog aspekta. Pokušali smo da smanjimo bacanje plastične ambalaže koliko je moguće, tako da smo to uradili jer je ekološki, praktično i povoljno – tvrdi Stojićeva.

prodavnica jeftinije hrane pred istek roka , food outlet marinka stojic

Smatra da se znatno popravila svijest ljudi kada je u pitanju ovaj tip prodavnice.

– Sama svijest ljudi generalno kod nas po pitanju bilo kakvih autleta je niska. Na početku je ljude bilo sramota da uopšte uđu u prodavnice ovog tipa. Dođu ljudi, okreću, gledaju rokove. Sad su već navikli da uđu, uzmu korpu i kupuju. Generalno se svijest promijenila, shvatili su da to nije neki bauk. Uvijek nas ljudi pitaju odakle se roba nabavlja, postoji ta doza skeptičnosti uvijek. To se sada mnogo promijenilo – priča Stojićeva.

Stojićeva ističe da je bilo izazovno objašnjavati ljudima o čemu se radi, kakav je to koncept i na čemu se on zasniva.

– Većina ljudi misli da je ovo socijalnog karaktera, da tu dolaze ljudi koji su slabije kupovne moći. Međutim, nije to baš tako. Imamo raznoraznih profila ljudi. Dolaze nam penzioneri, mladi, profesori, ministri… Imam osjećaj da se s te strane i ta ekološka svijest više mijenja, jer tu, recimo, najviše vidim po tom aparatu za deterdžent u rinfuzi. Bili smo pomalo skeptični, ali sad već ljudi dolaze sa svojim flašama, kupuju, mogu da natoče koliko žele – ističe Stojićeva.

Autleti, govori Stojićeva, nemaju veze sa siromaštvom. Priča da u svijetu postoje iz razloga da bi se smanjila količina stvari koja bi se bacila.

– Nebitno da li je u pitanju tekstil, bilo koja druga grana. Imate autlet guma, keramike. Mislim da je tu skroz drugi vid prodaje i da je to nešto novo, i kod nas u Banjaluci, i u Republici Srpskoj. Ono što treba da ponudimo našim kupcima je drugi vid kupovine, ne moraju da budu klasični marketi – rekla je Stojićeva.

(srpskainfo.com)

Nastavi čitati

Aktuleno