Connect with us

Društvo

Troškovi života jedu štednju građana BiH

Kraj novembra 2022. godine donio je blagi pad ukupnih depozita u domaćem sektoru u BiH, ali na godišnjem planu za jedanaest mjeseci prošle godine jedina stopa depozita koja je imala umanjen rast u odnosu na prethodni period jeste depozit stanovništva, koji je manji za 262,1 milion KM (1,8 odsto).

Prema mišljenju stručnjaka, ovo uopšte ne predstavlja nešto novo, a usporavanje rasta depozita, kažu, direktna je posljedica inflacije i troškova života, zbog čega su građani morali potezati za ušteđevinom kako bi izmirili svakodnevne obaveze.

Ako bismo krenuli redom sa statističkim podacima, treba istaći da su ukupni depoziti domaćih sektora u BiH na kraju novembra 2022. godine iznosili 28,73 milijarde KM i manji su za 145,6 miliona KM (0,5 odsto) u odnosu na oktobar prošle godine, podaci su Centralne banke BiH (CB BiH).

“Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u novembru iznosila je 4,2 odsto, u apsolutnom iznosu od 1,17 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod vladinih institucija za 396,9 miliona KM (9,7 odsto), privatnih preduzeća za 557,3 miliona KM (10,2 odsto), nefinansijskih javnih preduzeća za 209,7 miliona KM (11,9 odsto), te kod ostalih domaćih sektora za 264,8 miliona KM ili 15,5 odsto.

Smanjenje stope rasta depozita na godišnjem nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 1,8 odsto, odnosno 262,1 milion KM”, saopšteno je iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da pad vrijednosti depozita stanovništva nije nikakvo iznenađenje i da se dešava zbog dvije stvari.

“Razlozi su drastični porast inflacije i troškova života. Zato su mnogi građani morali koristiti ranije ušteđeni novac za osnovne životne potrebe, a oni koji su raspolagali većom ušteđevinom, zbog gotovo nepostojećih kamata na štednju i pada vrijednosti njihovih depozita, pretvarali su ih u druge oblike ulaganja koji imaju više smisla”, ističe Gavran.

Kada je riječ o drugim kategorijama depozita, Gavran je iznenađen što je u njima došlo do bilo kakvog rasta.

“Međutim, ipak moramo imati u vidu da je stopa toga rasta daleko ispod stope inflacije i da je njihova realna vrijednost u stvari znatno manja nego ranije. Dakle, u realnom smislu je vrijednost svih depozita mnogo manja i svi su sektori u određenom smislu bili na gubitku – bilo apsolutnom, gdje je smanjena i nominalna vrijednost, ili u relativnom, gdje je nominalno ostvaren rast, ali je stvarna vrijednost manja”, pojašnjava Gavran.

S druge strane, ekonomista Saša Stevanović smatra da je usporavanje rasta depozita posljedica restriktivnih politika centralnih banaka u cjelini.

On ističe da su centralne banke odlučile da smanjuju i otežaju upotrebu novca, a sve s ciljem usporavanja inflacije.

“To je možda ispravna politika za SAD, dok je za Evropu, čini mi se, pogrešna. Sektor stanovništva je usljed inflacije počeo da troši dio svoje štednje kako bi očuvao realnu potrošnju, da štednju konvertuje u druge oblike imovine, nekretnine, a sve da bi se zaštitio od inflacije”, kaže Stevanović za “Nezavisne”.

Takođe, Stevanović smatra da je poremećaj na domaćem bankarskom tržištu došao i kao posljedica prisustva jedne banke u BiH čiji je kapital u tom trenutku bio većinski ruski.

“Potrebno je vrijeme da se novac iz sefova vrati u depozite”, kaže Stevanović i nastavlja da se u narednom periodu može očekivati nastavak trenda rasta kamatnih stopa i “smanjenje novčane mase u kojem depoziti stanovništva imaju značajno učešće”.

“Centralne banke u svijetu nastavljaju sa sprovođenjem svojih politika, rast kamatnih stopa će se nastavljati, kamate na depozite rastu sporije, tzv. pasivne kamatne stope u odnosu na aktivne kamatne stope. Ukoliko uporedite rast kamatne stope na obveznice države i rast kamatnih stopa na depozite, tendencija je da se novac uposli u državnu obveznicu, ako razmatramo samo te dvije alternative”, zaključio je Stevanović.

Društvo

U Srpskoj od karcinoma umrlo blizu tri hiljade ljudi

U Republici Srpskoj u 2018. godini od karcinoma je umrlo 2.853 ljudi, među kojim 1.705 muškaraca i 1.148 žena, rekli su iz Instituta za javno zdravstvo.

Prema posljednjim podacima kojim Institut raspolaže o ovoj bolesti, tokom 2018. godine otkriveno je 5.969 oboljelih od raka, i to 3.132 muškarca, a 2.837 žena.

Kako navode u Institutu, stopa mortaliteta za muškarce iznosila je 140,9 na 100.000 stanovnika, a za žene 76,3 na 100.000 stanovnika.

“Tri najčešće lokalizacije raka kod muškaraca u Republici Srpskoj su dušnik, bronh i pluća – 558 slučajeva, kolon i rektum – 437 slučajeva i prostata – 280 slučajeva, dok su tri najčešće lokalizacije raka kod žena dojka – 540, kolon i rektum – 273 i grlić materice – 203”, navode iz Instituta za javno zdravstvo povodom 4. februara – Svjetskog dana borbe protiv raka.

Iz Instituta ističu da je Svjetski dan borbe protiv raka globalna inicijativa koju je pokrenula Međunarodna unija za kontrolu raka. Obilježava se svake godine 4. februara s ciljem podizanja svijesti, nivoa informisanosti i podsticanja brojnih aktivnosti iz područja kontrole raka širom svijeta.

Rak je, kako navode iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu i najznačajnijih izazova današnjice, te predstavlja veliko zdravstveno, ekonomsko i društveno opterećenje širom svijeta.

Iz Instituta za javno zdravstvo, ističu da je prevencija najisplativija dugoročna strategija za kontrolu raka i naglašavaju da se ranim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti smrtnost.

Ovogodišnja tema kampanje povodom Svjetskog dana borbe protiv raka “Zatvoriti propuste u zdravstvenoj njezi” (Close the care gap) nastavak je trogodišnje kampanje koju je prošle godine pokrenula Međunarodna unija za borbu protiv raka u kojoj se okupljaju pojedinci, organizacije i vlade širom svijeta sa ciljem smanjenja nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovanu mjestom stanovanja, socioekonomskim statusom, etničkom pripadnošću, starošću i drugim obilježjima.

Prema procjenama globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN 2020), broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao je 19,3 miliona, a umrlih čak 10 miliona.

Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu bili su rak pluća (1,8 miliona smrtnih slučajeva), kolorektalni karcinom (935.000 smrtnih slučajeva), rak jetre (830.000 smrtnih slučajeva), rak želuca (769.000 smrtnih slučajeva) i dojke (685.000 smrtnih slučajeva).

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), opterećenje rakom će se u naredne dvije decenije povećati za oko 60 odsto, dodatno opterećujući zdravstvene sisteme, pojedince i zajednice.

Predviđeno globalno opterećenje, prema prcjenama SZO, uvećaće se na oko 30 miliona novih slučajeva raka do 2040. godine, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Prema SZO, između 30 i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija utemeljenih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.

Oko 70 odsto, prema procjenama SZO, svih prijevremenih smrti od raka u svijetu i dalje će se registrovati u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.

Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.

Nejednakost u pristupu uslugama i njezi je prisutna gotovo svugdje, kako u zemljama sa visokim, tako i u onim sa niskim i srednjim dohotkom.

Prema SZO, primjeri efikasnih intervencija i strategija su kontrola duvana i vakcinacija protiv HPV-a.

Najefikasnija primarna prevencija raka, prema SZO, zasniva se na pristupima na nivou država, uključujući zakonodavstvo, regulativu u kombinaciji sa aktivnostima vezanim za promjenu ponašanja pojedinaca i zajednica kojima se nastoji senzibilisati javnost o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna konzumacija alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcenogenim supstancama i zračenju, zaraznima agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.

Bolja informisanost i razumijevanje faktora rizika i odrednica zdravlja, kako navode stručnjaci, značajni su za poboljšanje zdravstvenih ishoda.

(SRNA)

Nastavi čitati

Društvo

BiH uvjerava svijet da Hrvatska griješi

Nova vlast na nivou BiH je, sudeći prema prvim najavama, odlučnija da ojača borbu protiv namjera susjedne Hrvatske da na Trgovskoj gori, u blizini granice, skladišti radioaktivni otpad, a velike nade polažu upravo u diplomatiju koja u prošlom mandatu, sa Biserom Turković na čelu, nije odgovorila zadacima.

Hrvatska je, naime, vlasnik polovine Nuklearne elektrane “Krško” koja se nalazi u Sloveniji i mora da u dogledno vrijeme preuzme polovinu otpada.

Pominje se da bi prve količine mogle tamo biti skladištene već 2025. ili 2026. godine, tako da ozbiljno pripremaju teren za odlaganje radioaktivnog otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori koja je s druge strane Une.

Ova problematika, zbog koje su odavno već formirani stručni timovi u BiH, bila je jedna od tema tokom jučerašnjeg sastanka ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca sa kolegom iz Savjeta ministara Elmedinom Konakovićem koji je imenovan za ministra spoljnih poslova.

Zajednička ocjena je da u prethodnom mandatu Ministarstvo inostranih poslova, putem diplomatsko-konzularne mreže, nije bilo u funkciji zvaničnih politika nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH u vezi sa ovom problematikom, prenosi Glas Srpske.

Uzimajući u obzir jedinstven stav o neprihvatljivosti namjere Hrvatske te zaključke Predsjedništva BiH i Savjeta ministara, pokazana je namjera da rade na ovom pitanju zajedno sa nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti u BiH. Konstatovano je da je od ključne važnosti da, na temelju dobrih bilateralnih odnosa, Hrvatska i Slovenija postignu dogovor i donesu rješenje o tome da Trgovska gora nije adekvatna lokacija za to odlagalište.

“U fokusu zajedničkih aktivnosti biće upoznavanje svih relevantnih međunarodnih institucija kao i zvaničnih vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji o jedinstvenom stavu kada je u pitanju Trgovska gora. Dobra je i ohrabrujuća poruka da će dva ministarstva u saradnji sa entitetskim institucijama i radnim tijelima na međunarodnom planu promovisati politike i interese BiH u slučaju “Trgovska gora”. Nećemo odustati, jer je primarni cilj zaštita zdravlja naših građana i očuvanje životne sredine” poručio je Košarac.

Domaći stručnjaci su završili prvu strategiju za pravnu zaštitu interesa BiH, a ona bi mogla da bude i nadograđivana. U dokumentu je istaknuto da su, između ostalog, sve opcije na stolu pa i tužba ka međunarodnim sudovima s ciljem zaštite zdravlja građana i prirodnih resursa.

Zamjenik predsjedavajućeg Pravnog tima Vitomir Popović za “Glas Srpske” ističe da su oni uradili ono što je od njih traženo i na 100 stranica naveli i ko šta treba da radi te i kojim redoslijedom kako bi se, ako postoji stvarna volja, zaustavila Hrvatska u svojim namjerama.

“Dobro je ako su Košarac i Konaković razgovarali. Turkovićeva je radila samo ono što je interes SDA, to je bio ozbiljan problem. Mi smo pravni dio uradili. Nije tromosti bilo samo u MIP-u već i u Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose, odnosno Savjetu ministara u cjelini”, rekao je Popović i podvukao da operativni poslovi nisu u njihovoj nadležnosti te da nova vlast ima šansu da se pokaže i pređe s riječi na djela. Uz sve to, stručnjaci iz Ekspertskog tima upozoravaju da je teritorija oko Trgovske gore veoma trusno područje.

Uzorci tla

Republičke i federalne institucije započele su pripreme unutar svojih resora u okviru kojih će, na osnovu istraživanja tla u okolini Novog Grada, tražiti što više odgovora na otvorena pitanja i potencijalne posljedice zbog namjera da na Trgovskoj gori bude skladišten otpad iz NE. Prvi uzorci tla trebalo bi da budu uzeti s proljeća ove godine.

Nastavi čitati

Društvo

Vremenska prognoza: U večernjim satima u nizinama kiša, na planinama snijeg

Danas će u Bosni preovladavati preteženo oblačno vrijeme. U Hercegovini uglavnom sunčano, uz postepeno naoblačenje. U večernjim satima u Bosni u nizinama se očekuje kiša, a u višim područjima i na planinama snijeg. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu do 5, a dnevna od 3 do 9, na jugu zemlje do 13 °C.

U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U večernjim satima se očekuje kiša, a u višim područjima susnježica ili snijeg. Jutarnja temperatura oko -3, a dnevna oko 3 °C.

Nastavi čitati

Aktuleno