Connect with us

Društvo

TROVANJE GLJIVAMA U BANJALUCI I DOBOJU: Registrovano više slučajeva, majka i ćerka hospitalizovane

Trovanje gljivama regitrovano je ovih dana u Banjaluci i Doboju. Četvoro pacijenata je sa blažim simptomima, dok su dva pacijenta na UKC-u. Stručnjaci upozoravaju – gljive da beru samo oni koji ih dobro poznaju.

-U službi hitne pomoći Doboj bilo je više slučajeva trovanja, od kojih jedan teži, gdje su se otrovale majka i kćerka. One su zbrinute u dobojskoj bolnici, a dobili smo informaciju da su sada dobro – rekla je doktorka u Hitnoj pomoći Doboj Zorica Malinović.

Četiri lakša slučaja trovanja gljivama desila su se i u Banjaluci.

Povraćanje, grčevi, dijareja, pospanost, halucinacije – prvi su simptomi trovanja gljivama  koji se jave u roku tri časa od konzumiranja.

Nada Banjac, načelnica Hitne službe Banjaluke, ističe da se pri prvim znacima trovanja preporučuje izazvati povraćanje i isprazniti želudac.

– Za nadraživanje se može popiti i mlaka -slana voda. I odmah se javiti ljekaru. Bitno da se jave, pogotovo, ako se tegobe javljaju nakon šest časova – naglasila je Banjac.

I zato gljive kupujmo od iskusnih berača iako zlatno pravilo za branje ne postoji. Najsmrtonosnije na našim prostorima su pupavke – crvene, zelene i bijele.

Gljivar Roman Ostojić tvrdi da su 99 odsto otrovnih gljiva koje su smrtonosne s donje strane bijele – imaju bijele listiće i bijele stabiljkice.-

Profesor biologije gljiva Svjetlana Lolić ističe da se trenutno aktuealni divlji šampinjoni vrlo često miješaju sa bijelom pupavkom, koja je jedna od tri najsmrtonosnije.

– Samo 20 do 30 grama otrovnih gljiva može dovesti do otkazivanja organa i smrti – pojasnila je Lolićeva.

Inspekcijski organi vrše kontrolu prodaje gljiva na pijacama, a berači, otkupljivači i kupci bi trebalo da dobro poznaju ono što beru, kupuju i jedu.

(RTRS)

Društvo

Jak zemljotres registrovan u BiH, tresla se i Banjaluka: Ostanite mirni!

Zemljotres jačine 4,6 stepen po Richteru registrovan je jutros u 08:49 sati blizu Zenice.

Prema podacima EMSC-a epicentar je registrovan 19 kilometar od Zenice i 15 kilometara od Žepča.

Osjetio se i u Zavidovićima, Travniku i drugim mjestima u ovoj regiji. Zemljotres je registovan na dubini od dva kilometra.

Svjedočanstva građana su različita. Neki izvještavaju da je potres bio jak i da je trajao kratko, svega nekoliko sekundi dok drugi tvrde da su osjetili samo lagano podrhtavanje tla.

Za sada nema informacija o materijalnoj šteti ili povrijeđenim osobama.

Nastavi čitati

Društvo

Nedostatak radnika i njihova obučenost postaju GORUĆI PROBLEM

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić izjavio je da nedostatak radne snage i obučenost radnika postaje gorući problem i da to najviše muke zadaje prerađivačkoj industriji.

Ćorić je naveo da nedostaje čak i nekvalifikovane radne snage, ali da se ona može nadomjestiti s dolaskom radnika iz Indije ili Bangladeša, koji mogu raditi u građevinarstvu ili šumarstvu, sektorima u kojima nisu potrebne neke posebne stručne kvalifikacije i poznavanje jezika.

– Ali, prije nego što bilo šta uradimo mislim da bi prije toga trebalo napraviti ozbiljne analize stanja na tržištu rada – rekao je Ćorić za Glas Srpske.

Kada je riječ o narednoj godini i stanju u privredi, Ćorić kaže da je u razgovorima predstavnika privredne zajednice i “Elektroprivrede Republike Srpske” postignut preliminarni dogovor o povećanju cijena struje od 1. januara 2023. godine, ali ne i koliko bi ono moglo iznositi.

Prema njegovim riječima, privrednici predlažu 60 evra za jedan megavat-sat, a 68 druga strana, ali će mnogo toga biti jasnije nakon što bude formirana zajednička radna grupa koja bi, između ostalog, trebalo da se bavi i ovim pitanjem.

– Raspravljaće se i o načinima isporuke električne energije privrednim subjektima. “Elektroprivreda” je predložila da se ugovori od 2023. godine sklapaju samo na šest mjeseci, što je s našeg stanovišta problematično. Smatramo da bi oni trebalo da budu potpisivani bar na 12 mjeseci – naveo je Ćorić.

On je napomenuo da 57 odsto struje u Srpskoj troše domaćinstva, a ostatak privreda, te da računi za struju kod pojedinih preduzeća čine značajan trošak.

Ćorić je naveo da će sve to dovesti do novog rasta cijena robe i usluga, prvenstveno u prerađivačkoj industriji.

On je istakao da Srpska ima veliku sreću što je energetski nezavisna kada svi kapaciteti rade, ali smatra da nije dovoljno iskoristila svoje kapacitete i prirodne resurse kada je u pitanju hrana.

– Potrebno je podržati i akcije “Kupujmo domaće” i “Naše je bolje”. Na taj način bi se spriječio odliv novčanih sredstava u inostranstvo, ali i najdirektnije podržala domaća privreda. Nažalost, to ne radimo, te radije kupujemo uvoznu robu. Ljudi misle kako je uvozno bolje od domaćeg, što naravno nije uvijek tačno – rekao je Ćorić.

Nastavi čitati

Društvo

HLJEB SKUPLJI ZA 20 FENINGA Pekari sumnjaju da će rast cijena tu i stati

Talas poskupljenja se nastavlja, a od danas će u prodavnicama FBiH građani plaćati skuplji hljeb.

Tri najprodavanija proizvoda kompanije Klas polubijeli, narodni i penzionerski hljeb, od danas će biti skuplji za 20 feninga.

Polubijeli i narodni hljeb koštaće 1,70 KM, a penzionerski 1,20 KM.

Ovo je već drugo poskupljenje hljeba u toku ove godine, a proizvođači su tada kao razlog naveli poskupljenje pšenice na svjetskom tržištu zbog rata u Ukrajini. Takođe, na cijenu je uticalo i poskupljenje goriva.

Od 1. decembra u Republici Srpskoj hljeb takođe trebao poskupiti za 10 feninga, a već sada u Banjaluci košta dvije marke. Obični hljeb (oko 600 grama) trenutno košta od 1,80 do dvije KM.

Pekari najavljuju da bi cijene mogle nastaviti s rastom početkom naredne godine s obzirom da očekuju dodatna poskupljenje brašna i energenata, prvenstveno električne energije.

Ekonomska situacija u BiH je sve teža s obzirom da cijene rastu iz dana u dan, a platna moć građana je u prosjeku ostala na istom nivou prije poskupljenja. U najtežem položaju su penzioneri i oni građani s minimalnim primanjima kojima pored poskupljenja osnovnih životnih namirnica u prilog ne ide ni zimska sezona kada će poskupiti i energenti.

Cijene hljeba su porasle i u zemljama regiona, kao i Evropske unije, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuleno