Connect with us

Društvo

U Banjaluci se otvaraju IT kompanije, a zatvaraju kafane

Od početka ove godine registrovana su nova 802 preduzetnika i to najviše iz IT sektora, dok se ugostiteljske djelatnosti iz godine u godinu sve više gase.

Podaci su ovo Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj Gradske uprave, koji potvrđuju da privredna djelatnost u Banjaluci cvjeta, i to naročito za preduzetnike iz oblasti informacionih tehnologija i komunikacije.

Trend sve većeg otvaranja IT kampanija, a zatvaranja ugostiteljskih objekata počeo je još prošle godine, a 2022. godina je nastavila u istom smjeru.

“Tokom 2021. godine zabilježena su ukupno 874 novoregistrovana preduzetnika, najviše iz oblasti informacione tehnologije i komunikacije, a odjavljena su 482 preduzetnika, od kojih je većina iz oblasti ugostiteljstva”, kazali su iz nadležnog odjeljenja za “Nezavisne”.

Podaci za ovu godinu idu u prilog cvjetanja privredne djelatnosti u Banjaluci, a kao i prethodne godine, prednjače preduzetnici iz IT oblasti.

“U periodu od 1. januara do 19. oktobra ove godine novoregistrovana su ukupno 802 preduzetnika, i to najviše iz oblasti informacionih tehnologija i komunikacije”, kazali su oni.

Prema njihovim riječima, 2022. godine odjavljeno je ukupno 396 preduzetnika, od kojih je opet najviše ugostiteljskih objekata.

Nezavisno od oblasti otvaranja, na osnovu podataka može se zaključiti da je privredna aktivnost u Banjaluci iz godine u godinu sve veća.

Tako je tokom cijele 2020. godine bilo registrovano ukupno 596 novih preduzetnika, a te godine najviše su se otvarali ugostiteljski objekti.

Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka, istakao je da broj novoosnovanih preduzetnika ili startap preduzeća rapidno raste te da pod krovom Inovacionog centra preduzetnici iz IT sektora čine 90 odsto od ukupnog broja novih preduzeća.

“Naši preduzetnici iz ove oblasti relativno lako dolaze do stabilnog tržišta i klijenata iz inostranstva. Naše firme ovdje postaju konkurentne i razumiju ponašanje evropskog tržišta”, kazao je Gverić za “Nezavisne”.

Prema njegovim riječima, dovoljno smo geografski blizu da možemo ostvariti saradnju s klijentom, a kulturološki se ne razlikujemo mnogo od zemalja zapadne Evrope. Kako kaže, odavno je težište prebačeno na digitalne servise i alate za koje nije bitno mjesto rada već je jedino važno isporučiti dobar servis ili uslugu. Trend povećanja ove vrste preduzeća, prema njegovim riječima, će se nastaviti, ali ga ograničava nedostatak radne snage koji predstavlja posljedicu ove pojave.

“Susrećemo se sa problemom nedostatka radne snage, naročito starijih ili senior developera, dok se za mlađe ili juniore snalazimo kroz razne interne i eksterne oblike edukacije i usavršavanja”, kazao je Gverić.

Društvo

Nedostatak radnika i njihova obučenost postaju GORUĆI PROBLEM

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić izjavio je da nedostatak radne snage i obučenost radnika postaje gorući problem i da to najviše muke zadaje prerađivačkoj industriji.

Ćorić je naveo da nedostaje čak i nekvalifikovane radne snage, ali da se ona može nadomjestiti s dolaskom radnika iz Indije ili Bangladeša, koji mogu raditi u građevinarstvu ili šumarstvu, sektorima u kojima nisu potrebne neke posebne stručne kvalifikacije i poznavanje jezika.

– Ali, prije nego što bilo šta uradimo mislim da bi prije toga trebalo napraviti ozbiljne analize stanja na tržištu rada – rekao je Ćorić za Glas Srpske.

Kada je riječ o narednoj godini i stanju u privredi, Ćorić kaže da je u razgovorima predstavnika privredne zajednice i “Elektroprivrede Republike Srpske” postignut preliminarni dogovor o povećanju cijena struje od 1. januara 2023. godine, ali ne i koliko bi ono moglo iznositi.

Prema njegovim riječima, privrednici predlažu 60 evra za jedan megavat-sat, a 68 druga strana, ali će mnogo toga biti jasnije nakon što bude formirana zajednička radna grupa koja bi, između ostalog, trebalo da se bavi i ovim pitanjem.

– Raspravljaće se i o načinima isporuke električne energije privrednim subjektima. “Elektroprivreda” je predložila da se ugovori od 2023. godine sklapaju samo na šest mjeseci, što je s našeg stanovišta problematično. Smatramo da bi oni trebalo da budu potpisivani bar na 12 mjeseci – naveo je Ćorić.

On je napomenuo da 57 odsto struje u Srpskoj troše domaćinstva, a ostatak privreda, te da računi za struju kod pojedinih preduzeća čine značajan trošak.

Ćorić je naveo da će sve to dovesti do novog rasta cijena robe i usluga, prvenstveno u prerađivačkoj industriji.

On je istakao da Srpska ima veliku sreću što je energetski nezavisna kada svi kapaciteti rade, ali smatra da nije dovoljno iskoristila svoje kapacitete i prirodne resurse kada je u pitanju hrana.

– Potrebno je podržati i akcije “Kupujmo domaće” i “Naše je bolje”. Na taj način bi se spriječio odliv novčanih sredstava u inostranstvo, ali i najdirektnije podržala domaća privreda. Nažalost, to ne radimo, te radije kupujemo uvoznu robu. Ljudi misle kako je uvozno bolje od domaćeg, što naravno nije uvijek tačno – rekao je Ćorić.

Nastavi čitati

Društvo

HLJEB SKUPLJI ZA 20 FENINGA Pekari sumnjaju da će rast cijena tu i stati

Talas poskupljenja se nastavlja, a od danas će u prodavnicama FBiH građani plaćati skuplji hljeb.

Tri najprodavanija proizvoda kompanije Klas polubijeli, narodni i penzionerski hljeb, od danas će biti skuplji za 20 feninga.

Polubijeli i narodni hljeb koštaće 1,70 KM, a penzionerski 1,20 KM.

Ovo je već drugo poskupljenje hljeba u toku ove godine, a proizvođači su tada kao razlog naveli poskupljenje pšenice na svjetskom tržištu zbog rata u Ukrajini. Takođe, na cijenu je uticalo i poskupljenje goriva.

Od 1. decembra u Republici Srpskoj hljeb takođe trebao poskupiti za 10 feninga, a već sada u Banjaluci košta dvije marke. Obični hljeb (oko 600 grama) trenutno košta od 1,80 do dvije KM.

Pekari najavljuju da bi cijene mogle nastaviti s rastom početkom naredne godine s obzirom da očekuju dodatna poskupljenje brašna i energenata, prvenstveno električne energije.

Ekonomska situacija u BiH je sve teža s obzirom da cijene rastu iz dana u dan, a platna moć građana je u prosjeku ostala na istom nivou prije poskupljenja. U najtežem položaju su penzioneri i oni građani s minimalnim primanjima kojima pored poskupljenja osnovnih životnih namirnica u prilog ne ide ni zimska sezona kada će poskupiti i energenti.

Cijene hljeba su porasle i u zemljama regiona, kao i Evropske unije, piše Klix.

Nastavi čitati

Društvo

Počinje Božićni post

Božićni post, kojim se vjernici Srpske pravoslavne i Ruske pravoslavne crkve, kao i Jerusalimska patrijaršija i Sveta Gora, pripremaju za praznik Hristovog rođenja počeo je danas.

Božićni post traje 40 dana.

Prema učenju crkve, prvi podvig čovjeka u oslobođenju od grijeha jeste držanje posta.

Post ima dvije strane – tjelesnu i duhovnu.

Tjelesni post je uzdržavanje od jela životinjskog porijekla, dok duhovni post podrazumeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i djela.

Nastavi čitati

Aktuleno