Connect with us

Svijet

U Istanbulu iščekuju novi razorni zemljotres

Mnoge zgrade imaju karakterističan dizajn zbog kog lakše mogu da se sruše ako su pod pritiskom tokom zemljotresa

Pukotina u zidu spavaće sobe Mesuta Mutaliboglua je nakon razornih zemljotresa koji su prošlog mjeseca pogodili Tursku, toliko široka da u nju može da stavi ključ od automobila.

Zbog toga se on i njegova porodica iseljavaju iz stana u kome su živjeli poslednjih 15 godina. Cijela zgrada je nakon zemljotresa ozbiljno ugrožena i prijeti joj da se sruši, piše BBC.

Iako Istanbul nije bio u blizini epicentra, strah među građanima raste.

Dva snažna zemljotresa na jugu Turske koja su odnijela skoro 50.000 života donijela su novu brigu njenom najvećem gradu. Ovaj grad u kom živi 15 miliona ljudi, nalazi se na sjevernoanadolijskoj liniji rasjeda, a stručnjaci predviđaju da će taj dio pogoditi veliki zemljotres prije 2030. godine.

Oko 70 odsto zgrada izgrađeno je prije promjene zakona koji su nametnuli strože standarde u gradnji 1999. godine, pa se one smatraju potencijalno nebezbjednim. Tri mjeseca ranije, studija je pokazala da bi taj zemljotres mogao da ubije do 90.000 ljudi.

Kako bi izbjegli ovakav scenario vlasti pokušavaju da učine sve kako bi se pripremili za novi potres.

Mesut nažalost jako dobro zna kakva razaranja može da izazove zemljotres.

Upravo se vratio iz epicentra u južnom gradu Kahramanmarasu, gdje je izgubio rođake.

“To se dogodilo u 04.17 ujutru, javio se rođak i svi smo se probudili vrišteći. To je užasna situacija. Nismo mogli da stignemo do Kahramanmarasa tri dana zbog snega, a kada smo stigli do ruševina bilo je tako teško. Ne mogu to da opišem. Nadam se da Bog neće dozvoliti da bilo ko doživi ovo”, rekao je on kroz suze. Kada se Mesut vratio u Istanbul, u stanu su mu isključili struju i vodu.

“Opština nam je poslala pismeno upozorenje o tome, ali situacija se nije riješila zbog komšija. Znali smo da će nam biti isključene komunalije i bili smo spremni da odemo odavde, ali se onda dogodio zemljotres.i sve je postalo ruševina”, kaže on.

Od zemljotresa na jugu, opštini Istanbul je stiglo više od 100.000 novih prijava za provjeru bezbjednosti zgrada.

Lista čekanja konstantno raste.

Još jedan problem je i što je nadoknada za pomoć onima koji treba da se isele iz loših zgrada niska. Ne postoje zvanični brojevi koji pokazuju koliko zgrada nije prošlo test.

Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu obećao je bolju obuku za spasilačke timove i pripremu privremenih skloništa u kojima bi moglo da se smesti do 4,5 miliona ljudi nakon zemljotresa. Međutim, mnogi se plaše da to još uvek nije dovoljno.

Ukoliko prošetate nekom ulicom u Istanbulu, biće vam jasno zašto je to tako.

Mnoge zgrade imaju karakterističan dizajn zbog kog lakše mogu da se sruše ako su pod pritiskom tokom zemljotresa.

Kada je zemljotres jačine 5,8 stepeni po Rihteru pogodio Istanbul 2019. godine, jedna zgrada je bila toliko oštećena da je morala da bude srušena.

“Dobar kvalitet betona je od vitalnog značaja, a arhitektura je ključna. Ovde imamo neke prepuste. Kod ove vrste zgrada imamo slabe ili meke spratove. Ima i kratkih stubova, to su zapravo svi građevinski problemi”, objašnjava on.

Svaki od tih kratkih stubova slabi zgradu pri dnu, pa je zato mnogo teže da izdrži pritisak zbog zemljotresa. Kratki stubovi nemaju dovoljnu dužinu u odnosu na njihov prečnik.

Oni se mogu obaviti bezbjedno, ističe dr Atasever, ali samo ako je u dizajn uloženo racionalno planiranje. U starim zgradama, to je retkost.

Preko noći, zemljotresi i posljedice koje oni nose sa sobom uticali su na ekonomsku krizu u Turskoj. Mnogi nisu zadovoljni kako se aktuelna vlada ponijela nakon katastrofe, a takođe i kako se nosi sa aktuelnom krizom. Na kraju, jedno je jasno, zemljotresi u Turskoj nisu samo fizički, već su i politički.

Svijet

KINA optužuje AMERIKU zbog brodova u Južnom kineskom moru

Kineska vojska je saopštila da je američki razarač ilegalo ušao u Južno kinesko more.

Američka mornarica je u četvrtak osporila izjavu kineske vojske, rekavši da je razarač izvodio “rutinske operacije” u Južnom kineskom moru i da nije odvezen. Kineska vojska saopštila je u četvrtak da je uočila i ispratila američki razarač koji je ilegalno ušao u vode oko Paracelskih ostrva u Južnom kineskom moru.

U saopštenju, vojska je navela da je razarač sa vođenim projektilima USS Milijus ušao u kineske teritorijalne vode, narušivši mir i stabilnost na prometnom plovnom putu.

“Naše snage će u svakom trenutku biti u visokoj pripravnosti i preduzeće sve neophodne mjere da odlučno zaštite naš suverenitet i bezbjednost i stabilnost u Južnom kineskom moru“, rekao je Tian Junli, portparol kineske Južne komande.

Razarač je izvodio rutinske operacije
Američka mornarica osporila je izjavu kineske vojske u četvrtak, rekavši da je razarač izvodio “rutinske operacije” u Južnom kineskom moru i da nije odvezen. “Sjedinjene Države će nastaviti da lete, plove i deluju gdje god to međunarodno pravo dozvoljava“, navodi se u saopštenju Sedme flote američke mornarice.

Tenzije između SAD i Kine su porasle u toj oblasti. Sjedinjene Države jačaju saveze u azijsko-pacifičkom regionu nastojeći da se suprotstave kineskoj asertivnosti u Južnom kineskom moru i Tajvanskom moreuzu, dok Peking nastoji da unaprijedi svoje teritorijalne ambicije.

Nastavi čitati

Svijet

Stotine hiljada ljudi danas će prekinuti sa radom u Francuskoj

Stotine hiljada ljudi danas će obustaviti rad u Francuskoj, nakon što je predsjednik Emanuel Makron obećao da će nastaviti sa penzionom reformom uprkos maosvnom protivljenju širom zemlje.

Sindikati su za danas, deveti dana protesta najavili okupljanje ogromne mase ljudi protiv onoga što su opisali kao Makronovo “nipodaštavanja i laži”.

Makron je juče izazvao bijes sindikata i opozicionih partija kada je odbio njihove pozive da posluša rastući gnjev naroda.

“Najbolji odgovor koji možemo dati predsjedniku jeste da su milioni ljudi u štrajku i na ulicama”, rekao je Filip Martinez, koji vodi sindikat CGT.

Današnji štrajk dovešće do ozbiljnog prekida željezničkog saobraćaja, a pogođeni su i aerodromi, kao i škole jer većina nastavnika neće raditi. Nastavljaju se i stalni štrajkovi u skladištima nafte. Takođe, komunalci i dalje ne odvoze smeće.

Protiv zakona kojim se na 64 godine produžava starosna granica za odlazak u penziju, pokrenuli su talas masovnih protesta širom Francuske koje od januara organizuju sindikati.

Većina protesta bila je mirna, ali je gnjev narastao otkako je Vlada prošle sedmice “progurala” nacrt u parlamentu bez glasanja.

Proteklih sedam noći u Parizu i drugim gradovima došlo je do demonstracija uz višestruke sukobe sa policijom, a demonstranti su palili kante za smeće.

Makron je juče bio nepokolebljiv, rekavši da je novi zakon neophodan i da će stupiti na snagu kasnije ove godine.

On je odbacio pozive da smijeni premijera Elizabet Born i pokušao da okrene stranicu, dajući joj zadatak da proširi svoju parlamentarnu većinu i ponovo se angažuje u sindikatima.

“On je ovim samo postavio još eksploziva u već dobro osvijetljen pakao”, rekao je šef Socijalističke partije Olivije For.

Nastavi čitati

Svijet

Ako Njemačka uhapsi Putina, to će značiti objavu rata Rusiji

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da će, ako Njemačka odluči da sprovede odluku Međunarodnog krivičnog suda /MKS/ o hapšenju ruskog predsjednika Vladimira Putina, to biti ravno objavi rata Rusiji.

“Neki idioti, polumudraci, poput njemačkog ministra pravde /Marka Bušmana/, kažu `pa ako dođe, uhapsićemo ga`. Da li on shvata šta to znači? Zamislimo samo, aktuelni lider jedne nuklearne države stiže na teritoriju recimo Njemačke i hapse ga. Šta je ovo? Objava rata Ruskoj Federaciji!”, rekao je Medvedev vodećim ruskim medijima, uključujući “Sputnjik”.

On je istakao da će Rusija u takvoj situaciji koristiti sva raspoloživa sredstva da cilja “Bundestag, kabinet kancelara” i slične objekte.

Medvedev je rekao da takve odluke, poput one koju je donio MKS stvaraju ogroman negativan potencijal.

Njemački ministar pravde Marko Bušman rekao je ranije da će nalog za Putinovo hapšenje važiti u Njemačkoj nakon zahtjeva MKS. Naredbu je podržao i kancelar Olaf Šolc, koji je tokom posjete Japanu rekao da “niko nije iznad zakona”.

MKS je 17. marta izdao nalog za hapšenje Putina i komesara ruskog predsjednika za prava djeteta Marije Lavove-Belove, navodeći kao razlog “nezakonito prebacivanje stanovništva /djece/ iz okupiranih oblasti Ukrajine u Rusku Federaciju”.

Kremlj je rekao da Rusija nije strana u MKS-u i da je odluka suda pravno ništavna za Moskvu.

Medvedev: Zapad će pokušati da se umiješa u predsjedničke izbore 2024.

Zapad će pokušati da se umiješa u predsjedničke izbore u Rusiji 2024. godine, izjavio je Medvedev.

“Nema sumnje da će se miješati, kao što su se uvijek miješali”, rekao je Medvedev novinarima.

On je dodao da su u tom smislu višestruki pokušaji uticaja učinjeni od raspada Sovjetskog Saveza, prenosi “Sputnjik”.

Nastavi čitati

Aktuleno