Connect with us

Društvo

Uskoro kreće zimsko računanje vremena: Evo kojeg datuma pomjeramo kazaljke unazad

Reklamni prostor


Ljetnje računanje vremena koje je počelo 27. marta. završava se u nedjelju, 30. oktobra, odnosno kao i svake godine posljednjeg vikenda u oktobru.
Tada kazaljke časovnika sa 3 treba vratiti na 2 časa, odnosno pomjeriti za jedan sat unazad.

Vrijeme u tri časa u nedjelju, 30. oktobra računa se kao dva časa, u skladu sa Zakonom o računanju vremena.

Ljetnje računanje vremena, čiji je cilj uglavnom ušteda električne energije, kod nas je prvi put uvedeno 27. marta 1983. godine. Od 1995. godine kazaljke na satovima su pomjerane u posljednjoj sedmici septembra, na osnovu odluka koje je donosila vlada, a 2006. je donijet novi zakon u toj oblasti i letnje računanje vremena usklađeno je s Evropskom unijom.

“Službeno vrijeme” u svijetu pojmera se unaprijed u poznu zimu ili rano proljeće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmjena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promenama.

Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućuju uštede u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države, tako da na sjevernoj hemisferi ljetnje vrijeme počinje posljednje nedjelje marta ili prve sedmice u aprilu. Pomjeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, uglavnom na sjevernoj hemisferi.

Da li i kako pomeranje sata utiče na naše zdravlje
Pomjeranje sata za 60 minuta unazad čini se kao poprilično mala stvar, ali ta promjena zapravo može uticati na nas i naš organizam.

To je uglavnom fizički uticaj, ali za većinu ljudi ipak je riječ samo o manjim promjenama.

Kada se ciklus dan noć mijenja, onda se zajedno s njim menja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Tada u tijelu dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, nivo energije i imunološki sistem vezani uz naš telesni sat na koji utiče ciklus dan noć.

Srećom, ako osjetite fizičku promenu, ona će trajati svega nekoliko dana i onda ćete se ponovno osjećati normalno.

Šta može da izazove pomjeranje sata?
Nemiran san Istraživanja pokazuju da većina ljudi, uprkos tome što su svjesni promjene, idu na spavanje kasnije. Obično je potrebno neko vrijeme za prilagođavanje, a ovaj efekt najgore pogađa ljubitelje spavanja. Puno su veće šanse da će se osoba prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa.
Smanjena sigurnost u saobraćaju Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači mnogo lakše gube koncentraciju pa su im reakcije usporene. Ako se osjećate neispavano, svakako popijte šolju kafe prije nego što sjednete u auto.
Pomjeranje sata i srčani udar Studija sprovedena 2014. godine na više od 42 hiljade osoba pokazala je pad broja srčanih udara od 21 odsto u nedjelji nakon pomjeranja sata unazad. Zanimljivo, rizik od iste bolesti raste za 24 odsto kod prelaska na ljetnje računanje vremena.
Moglo bi vam se popraviti raspoloženje Iako ćete noćas spavali jedan sat kraće, ova promjena ima i jednu pozitivnu stranu. Ljekari tvrde da je izloženost prvim jutarnjim zracima sunca najbolje što se može dogoditi za vaše raspoloženje. Pomjeranje sata većini će omogućiti da zoru dočekaju na nogama i natjerati ih na izlaganje jutarnjem suncu.
Pad koncentracije Pomeranje sata može da donese manjak koncentracije na radnom mjestu, posebno prve nedjelje nakon pomjeranja sata. Ali, dobra vijest je što će se organizam brzo prilagoditi promeni.

Društvo

Delegacija BiH u Beču iskazala neslaganje sa odlukom Hrvatske o Trgovskoj gori

Reklamni prostor


Delegacija Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH danas je u Beču na plenarnoj sjednici Generalne konferencije Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) iskazala neslaganje sa namjerama Hrvatske da gradi skladište radioaktivnog otpada na Trgoskoj gori i zatražila da preispita ovu odluku.
Zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH Zoran Tešanović rekao je Srni da je predložena mogućnost traženja zajedničkog rješenja sa vlastima Slovenije na lokaciji Nuklearne elektrane “Krško”.

Tešanović, koji prisustvuje sjednici Generalne konferencije IAEA u Beču, naveo je da je u izjavi delegacije BiH istaknuta posebna zahvalnost IAEA za podršku institucijama u BiH kroz tehničku saradnju, u obliku edukacije, ali i kroz veliku pomoć u neophodnoj opremi, kao što je CT uređaj nedavno doniran bolnici “Srbija” u Kasindolu.

“Ocijenili smo značajnom i našu ulogu u aktivnostima Evropsko-centralnoazijske mreže za radijacionu i nuklearnu sigurnost, gdje BiH predsjedava Radnom grupom jedan, `Unapređenje radijaciona infrastrukture`”, rekao je Tešanović.

Generalna konferencija IAEA u Beču je iskorištena za održavanje i niza drugih važnih sastnaka, a jedan od najznačajnijih je bio sastanak regulatornih agencija za radijacionu sigurnost zemalja jugoistočnog Balkana.

“Ovo je bila odlična prilika da se razgovara o regionalnoj saradnji u ovoj oblasti, kao i da se otvori niz razgovora o drugim, međusobno važnim pitanjima. Sastanak je bio vrlo uspješan, a dogovoreno je da BiH bude domaćin sljedećeg ovakvog sastanka već u prvom kvartalu 2023. godine”, dodao je Tešanović.

Zasjedanju Generalne Konferencije u Beču prisustvuju predstavnici više od 180 zemalja.

Nastavi čitati

Društvo

Voda odnijela most u naselju Debeljaci

Reklamni prostor


Usljed obimnih padavina, koje su se izlile u Ulici Diane Budisavljević u naselju Debeljaci, došlo je do urušavanja mosta, odnosno njegovim urušavanjem stvorena je ogromna rupa, koja ugrožava bezbjednost mještana ovog dijela grada.
Naime, od urušavanja mosta je prošlo 20 dana, ali iako su nadležni postavili traku za oznaku opasnosti, još se čeka sanacija.

Radi se o glavnoj ulici ovog naselja, te kako kaže Dejan Štrbac, član Savjeta ove MZ, za “Nezavisne”, ovuda dnevno prođe i do 2.000 ljudi kao i veliki broj djece na putu za školu.

Kako je Štrbac objasnio, padavine su prouzrokovale rušenje mosta, a dio mosta je odnijela voda.

“Odnesena je ograda mosta, na mjestu gdje je bio most su ostale velike rupe, a kao posljedica ovoga došlo je i do propadanja puta”, ističe Štrbac.

Kako dodaje, nadležna gradska odjeljanja i inspekcije su izlazile na teren, označile trakom mjesto gdje je most bio, ali prema njegovim riječima, poslije toga nije ništa sanirano.

“Ovo predstavlja najveću opasnost za djecu koja ovdje prolaze kada idu u školu, a ako se ovo ne riješi može doći i do obustavljanja saobraćaja”, kaže Štrbac.

Kako je kazao jedan mještanin Debeljaka, pri urušavanju mosta jednu stranu je odnijela voda koja teče asfaltom kada pada kiša.

“Ovdje je prije bio odvodni kanal, koji je vodu odvodio do potoka, ali kada se radio vodovod njega je samo zatrpao izvođač radova, tako da sada voda teče saobraćajnicom”, kazao je on.

Ovdje se, prema njegovim riječima, javlja još jedan problema, a to je mogućnost nastanka klizišta.

“Ovim problemima su ugroženi đaci koji svaki dan idu u školu, zatim gradski autobus na liniji 3B, ali i ostala vozila jer na tom potezu ima više od 500 domaćinstava”, kazao je on.

Sa druge strane, iz grada najavljuju rješenje ovog problema, jer, kako kaže Bojan Kresojević, gradski menadžer, most će u dogledno vrijeme biti saniran.

“Inspekcija je odmah izašla na teren, nakon čega je obaviješteno nadležno odjeljenje, tako da u zavisnosti od dinamike rada možemo očekivati sanaciju”, zaključuje Kresojević.

Foto: Saša Čavrag
bl-portal

Nastavi čitati

Društvo

DOBRODOŠLI U BOSNU! Direktor i profesori namiještali konkurs u školi

Reklamni prostor

Opštinski sud u Tuzli donio je prvostepenu presudu u krivičnom postupku protiv Jasenka Smajića, Omera Delalića i Adise Mehić iz Tuzle, kojom su proglašeni krivim za namještanje zaposlenja jednoj osobi u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli.

Kako je navedeno u presudi Opštinskog suda, spomenuti trojac proglašen je krivim jer su 31. avgusta 2018. godine, radeći kao odgovorne osobe u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli i to Smajić kao direktor, a Delalić i Mehić kao profesori, te zajedno kao članovi komisije za provođenje intervjua u postupku zapošljavanja u školi, postupili suprotno svojim ovlaštenjima.

Oni su, kako je pojašnjeno, postupili suprotno ovlaštenjima u namjeri da jednoj kandidatkinji pribave korist u vidu zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme, kao i da teže povrijede prava drugih kandidata koju su konkurisali za istu poziciju.

“Naime, obavljajući konkursnu proceduru imenovani nisu proveli razgovor sa ostalim kandidatima, a u zapisnik sa intervjua je lažno prikazano da su kandidatkima tom intervjuu postavili po tri stručna pitanja, iako su znali i bili svjesni da to nije bio slučaj, niti su kratko obrazložili dodijeljeni broj bodova, na koji način su kandidatkinjama koje sve imaju završenu VSS, dodijeli bodove u razmjeru od 1,5-2,5 boda dok su kandidatkinji koja ima završenu srednju stručnu spremu, dodijeli maksimalna 3 boda, čime su teže povrijedili prava ostalih kandidatkinja, jer su ih onemogućili da ravnopravno učestvuju u konkursnoj proceduri i na koji način su jednu kandidatkinju stavili u povoljniji položaj na rang listi kandidata, a temeljem koje liste je 5. septembra 2018. godine, direktor škole donio odluku o prijemu kandidata u radni odnos kao Saradnika za ekonomsko-finansijske poslove na puno i neodređeno radno vrijeme, pribavivši joj na taj način korist u vidu zasnivanja radnog odnosa i prava iz radnog odnosa na neodređeno vrijeme”, navedeno je iz Opštinskog suda u Tuzli.

Spomenutim osobama je za počinjeno krivično djelo izrečena uslovna osuda.

“Smajiću je utvrđena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, a Delaliću i Mehić kazne zatvora od po šest mjeseci, s tim da je određeno da se ta kazna neće izvršiti, ako imenovani za vrijeme od dvije godine, po pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo”, navedeno je iz suda, piše Klix.

Smajiću je izrečena sigurnosna mjera zabrane vršenja dužnost direktora u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli, kao i svim drugim osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, u trajanju od dvije godine. S obzirom na to da je riječ o prvostepenoj presudi koja nije pravosnažna, stranke će imati pravo na žalbu.

   
Nastavi čitati

Aktuleno