Društvo
Uskoro sporazum o raspoređivanju Frontexa u BiH
BiH je jedina zemlja u regionu koja još nije zaključila sporazum sa Agencijom za evropsku graničnu i obalsku zaštitu EU – Frontex o rješavanju problema migracija, a trenutno se pregovara o novom sporazumu
Više zemalja EU je proteklih mjeseci zatražilo od Evropske komisije da ubrza postizanje dodatnih sporazuma Frontexa sa zemljama zapadnog Balkana, koji bi uključivali i raspoređivanje policijskih službenika Frontexa na graničnim prelazima i drugim lokacijama u zemljama s kojima se zaključuju sporazumi. Prije više od godinu dana zaključeno je nekoliko sporazuma između Evropske komisije i nekih zemalja u regionu, ali ne i sa BiH, jer je u Narodnoj skupštini RS aktiviran mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Nakon toga je EU, zbog pogoršanja situacije s migrantima, krenula u nove pregovore sa svim zemljama kako bi bili zaključeni dodatni sporazumi koji bi dali Frontexu još veća ovlaštenja.
U Evropskoj komisiji su nam ranije potvrdili da EU trenutno pregovara i s BiH o pojačanom sporazumu o saradnji s Frontexom.
“Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migrantskim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal na čitavoj njihovoj teritoriji. Naši partneri bi trebalo da omoguće osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracija ljudi”, naglasili su oni.
U Frontexu su za “Nezavisne novine” potvrdili da trenutno imaju zaključene sporazume s Albanijom, Crnom Gorom, Srbijom i Moldavijom, a da će uskoro na snagu stupiti sporazum sa Sjevernom Makedonijom.
“Agencija može da sprovodi ove operativne aktivnosti izvan EU samo kada se potpiše sporazum o statusu između zemlje u pitanju i EU. Važno je da se razumije da Frontex ne igra nikakvu ulogu u tom procesu jer se o sporazumu o statusu pregovara između Evropske komisije i zemlje koja nije u EU”, pojasnili su nam oni.
Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da trenutno prikupljaju mišljenja nadležnih organa u BiH na nacrt radnog dogovora o operativnoj saradnji između Frontexa i Ministarstva.
Kazao je da je Ministarstvo spoljnih poslova BiH dalo mišljenje da taj radni dogovor nema karakter međunarodnog sporazuma. Po pribavljanju mišljenja svih nadležnih institucija u BiH, kako je istakao, on će biti upućen Predsjedništvu BiH na odobrenje za zaključivanje.
“Imao sam čast da u razgovoru sa gospodinom Olivijerom Onidijem, zamjenikom direktora Direkcije za unutrašnje poslove Evropske komisije, dobijem uvjeravanja da Frontex neće raspoređivati svoje osoblje bez izričite dozvole nadležnih policijskih tijela u BiH. Ono što je meni kao ministru jako važno su i evropske integracije, ali i to da su one jedino moguće uz poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH”, rekao je on.
Napomene radi, prošli sporazum Frontexa nije usvojen jer je u RS postojala zabrinutost da njime ne bi bila uvažena uloga Ministarstva unutrašnjih poslova RS, koje na teritoriji RS sprovodi sve aktivnosti u vezi sa menadžmentom migracija.
Problem s migracijama u EU nastao je nakon što je utvrđeno da je zapadni Balkan kao region najpropusniji za migrante koji dolaze is sjeverne Afrike i Azije u EU. Prema posljednjim dostupnim izvještajima Frontexa, više od polovine svih registrovanih ilegalnih migranata prešlo je preko teritorije zapadnog Balkana. Važno je napomenuti da “krivci” za ovu situaciju nisu samo zemlje regiona, već i zemlje na istoku EU, poput Bugarske i Rumunije. Nezadovoljna mjerama koje se sprovode u tim zemljama, Austrija je blokirala ulazak ove dvije zemlje u Šengen, jer očekuje da se i tamo više pažnje posveti suzbijanju nezakonitih migracija.
Ukoliko novi sporazum stupi na snagu, snage Frontexa bi zajedno s bezbjednosnim agencijama u BiH trebalo da kontrolišu kako se upravlja migracijama u BiH, a takođe će se insistirati i na humanom tretmanu u skladu s evropskim pravilima.*
Društvo
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.
Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.
Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.
Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.
“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.
Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.
U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.
Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.
“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.
Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .
U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.
Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.
“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.
Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.
(Mondo)
Društvo
Srpska bogatija za 32 bebe
U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.
Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.
U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.
Društvo
POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open
Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.
– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.
Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.
Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.
Pozovi radi pružanja konkretne pomoći ukrajinskoj vojsci
VUKANOVIĆ NAPAO I JOKIĆA “Ne treba nikada više ovamo doći, on i Micić su uobražene zvijezde!”
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
STRAVIČNI SNIMCI IZ GRČKE – more “progutalo” automobil, turisti zarobljeni u hotelima
OVO NIKO NIJE OČEKIVAO! Moguće je da cijene goriva u BiH idu preko tri marke
ODLIČNI REZULTATI Ni kiša nije umanjila zaradu “Akvane”
Napad na slobodu medija: Boban Bogdanović uputio monstruozne prijetnje redakciji ,,Nacionalist”
Naša Banka članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije
Srpska bogatija za 32 bebe
