Connect with us

Društvo

Ustavni sud BiH ne smije protiv Šmita

Ustavni sud BiH je do sada po nekom nepisanom pravilu usvajao gotove sve apelacije koje su podnosili predstavnici bošnjačke politike, kršeći Ustav BiH i idući na štetu Srpske, ali kada je predmet postala nametnuta odluka Kristijana Šmita u vezi sa promjenama Izbornog zakona BiH, ovaj sud je izdao dosadašnje političke miljenike, pokazujući svoje pravo lice.

Kaže ovo za “Glas Srpske” politikolog iz Istočnog Sarajeva Filip Matić komentarišući jednu od posljednjih odluka Ustavnog suda BiH, koji je odlučujući o zahtjevu Željka Komšića i Šefika Džaferovića za ocjenu ustavnosti nametnutih izbornih promjena od strane Kristijana Šmita, donesenih 2. oktobra 2022. godine, konstatovao da su one u skladu sa odredbama Ustava BiH i amandmanima na Ustav FBiH.

Prema riječima Matića nije ga nimalo začudila ova odluka, pogotovo ako se zna da u ovoj instituciji i dalje sjedi jedan broj inostranih sudija, koje i pored dosadašnje očigledne podrške bašnjačkoj politici, ovaj put to nisu mogle uraditi.

– Sigurno je da te sudije neće ići protiv odluka Kristijana Šmita, jer su i jedni i drugi kontrolisani iz jednog centra, bio on u Vašingtonu, Londonu ili Berlinu. Zato je, između ostalog, i odbijena ova apelacija Komšića i Džaferovića, a što opet pokazuje koliko je ovaj sud apsurdan, baš i kao sama BiH. Ne mogu stranci odlučivati, na šta godinama unazad ukazuju predstavnici vlasti Republike Srpske. Sada se to obilo o glavu Bošnjacima, koji podržavaju ovakav sastav ovog suda. Pa to nema više ni u nekadašnjim kolonijalnim afričkim zemljama. To je svuda prevaziđeno, samo još egzistira kod nas. Zbog toga je BiH danas kolonija i neoprotektorat – istakao je Matić.

Navodi i da nikako ne treba zanemariti činjenicu da je Hrvatska članica Evropske unije i dio tog zapadnog svijeta, koji danas pokušava ostvariti što veći uticaj unutar BiH.

– To smo uostalom mogli vidjeti i 2. oktobra, kada je Šmit u izbornoj noći nametnuo neka nova izborna pravila. Na ovaj način on je izjednačio snage unutar FBiH, jer se očigledno shvatilo da je u proteklom periodu podrška Bošnjacima bila pretjerana i da nije dovela do rješenja, jer su postali najveći kočničari BiH – kaže Matić.

Smatra i da će Džaferović i Komšić, i njima slični, na kraju biti kolateralna šteta igara dijela međunarodne zajednice u BiH. Kako je pojasnio oni su ih do sada i podržavali iz interesa, a ne zato što su ih simpatisali i voljeli.

– Njihov jedini moto, tog dijela zapadne međunarodne zajednice, je “zavadi i vladaj”. Bošnjaci treba da shvate to, baš kao i da podrška koju su do sada imali nije nešto što će potrajati, što se može vidjeti i iz ove posljednje odluke Ustavnog suda BiH – poručio je Matić.

Povodom odluke Ustavnog suda BiH na “Tviteru” se oglasio predsjednik Srpske Milorad Dodik, navodeći kako obrazloženje, kojim se odbacuje apelacija Željka Komšića i Šefika Džaferovića, a tiče se, kako je rekao, “pravnog nasilja lažnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” – oslikava BiH snažnije od bilo čega.

Glasanje

Ustavni sud BiH sačinjava devet sudija, od čega šest, po dva, dolazi iz reda konstitutivnih naroda. Preostalu trojicu inostranih sudija bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Sudeći prema “rezultatima glasanja” samo je dvoje sudija (Bošnjaka), bilo za prihvatanje apelacije Komšića i Džaferovića.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno