Connect with us

Društvo

Video vijest bez komentara: Sveštenici i član Predsjedništva BiH otvorili benzinsku pumpu

Published

on

Na Manjači je otvorena benzinska pumpa, a otvaranje su ispratili Milorad Dodik, član BH Predsjedništva, te čak sedam sveštenika.

Izvor: Banjalukadanas.com

Nastavi čitati

Društvo

NAJRADOSNIJE VIJESTI Republika Srpska bogatija za 18 beba

Published

on

By

U porodilištima Republike Srpske u posljednja 24 časa rođeno je 18 beba.

UBanjaluci je rođeno 11 beba, dok je Doboj bogatiji za tri bebe.

U Bijeljini i Gradiškoj rođene su po dvije bebe.

Izvor: Srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

Gorivo pojeftinilo, šta će još pojeftiniti?

Published

on

By

Građani Republike Srpske trenutno na benzinskim pumpama litar dizela mogu da kupe po 3,12, a benzina po 2,99 KM, što je daleko povoljnije nego prethodinih sedmica i mjeseci.

Dizel u prosjeku košta 3,23, a benzina 3,08 maraka po litru, s obzirom na to da ova goriva na pojedinim pumpama idu do 3,29, odnosno 3,25 KM.

U protekloj sedmici, na nekim pumpama dizel je “sletio” za 14 feninga. S druge strane, litar ovog goriva početkom jula išao je i do 3,63 KM što je, kad se u obzir uzme njegova najviša trenutna cijena, više za čak 40 feninga. Tako je rezervoar od 50 litara prije mjesec dana koštao i do 180 maraka, a sada, čak i pod uslovom da građani toče na najskupljim pumpama, oko 160 KM.

Tokom ove krize, litar benzina je išao i do 3,55 KM, što je za 30 feninga jeftinije od njegove trenutne maksimalne cijene.

Do pojeftinjenja goriva u Srpskoj došlo je  u drugoj polovini jula, kao reakcija na pad cijena sirove nafte u svijetu.

A poskupljenja su krenula odmah po izbijanju rusko-ukrajinske krize, kada su domaći distributeri cijene naviše, praktično, korigovali na dnevnom nivou, ponekad i po dva puta dnevno.

U odnosu na taj teški period, građani su jedva dočekali da cijene goriva krenu dolje.

– Do prije sedam dana litar dizela sam na jednoj pumpi plaćao 3,27 KM. U međuvremenu, ovo gorivo je pojeftinilo na 3,13 KM i prijatno sam iznenađen. Naime, svaki put kad idem na pumpu očekujem da cijena može biti samo viša, jer se od marta konstantno suočavamo s poskupljenjima. Ovi posljednji potezi naftaša obećavaju, jer se možemo nadati da će cijene još padati. Sad ostaje da se vidi da li će, bar neznatno, pojeftiniti i neki drugi proizvodi, prije svega hrana, s obzirom na to da, kad cijena goriva raste, svi poskupljuju, pravdajući se učešćem ovog energenta u poslovanju – kaže Milan K. iz Banjaluke.

Izvor: Srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

Komarica otvoreno: HDZ i HNS ne zanimaju Hrvati u Republici Srpskoj! (VIDEO)

Published

on

By

„Majko moja, šta je sada ovo? Kome ja pripadam?

Ne pripadam RS, ne pripadam Mostaru, ne pripadam Banja Luci, ne pripadam Federaciji BiH, ne pripadam Sarajevu, ne pripadam Čoviću, HDZ- u, HNS (Hrvatski narodni savez, op.a). Tugo moja“, govorio je nekada banjalučki biskup Franjo Komarica.

Čovjek i biskup koji je sav rat i poratni period proveo u svom gradu, obavljajući svoju dužnost, među svojim sugrađanima i svojom katoličkom kongregacijom. Najmlađi pomoćni biskup, kojeg je tada, davne 1985. godine lično imenovao Papa Pavao II.
„Ako rukovodstvo Hrvatskog narodnog sabora kaže: nas ne interesuju Hrvati u Banja Luci, nas ne interesuju Hrvati u Posavini, nas ne interesuju Hrvati u Republici Srpskoj, Srednjoj Bosni… Mi nemamo tamo šta tražiti, toga je tako malo- to je strašna rečenica, strašna konstatacija. Oni su sebe omeđili do Kupreških vrata i imaju prava na to. Ali, nemoj zastupati onda mene, ako ti već nije uopće stalo do nas“, ponavljao je biskup Komarica, kandidat za Nobelovu nagradu za mir u intervjuu za federalne medije, naslanjajući bespomoćno glavu na ruku dodajući neprestano „Tugo moja“.

Čovjek i biskup banjalučki, koji je biskup postao 1989. godine, kada je na području biskupije Banja Luka živjelo 200 hiljada Hrvata, dočekao je kraj rata u izolaciji. Kada im se broj sveo na 15 hiljada u biskupiji. U nemogućnosti da i komunicira s njima. Zatočen u sopstvenom domu.

I ko od prvaka u Hrvata, koje je Komarica bespoštedno i kudio i molio za pomoć povratnicima ima šta da kaže?
„Ako nam je Bog dao pravo da živimo u Banja Luci, Kaknju, Varešu, Zenici, Sarajevu… Onda koji je to ovozemaljski Bog kojem se ja moram više klanjati, osim Boga u kojeg ja vjerujem? Bio to pravoslavac, musliman, katolik, svi se mi molimo istom Bogu! I onda se klanjamo ovdje malim zemaljskim bogovima! Nedopustivo je to u Božijim očima, tugo moja….“, završio je svoju emotivnu ispovijest biskup Komarica.

Pokušavajući da pojasni u kojem se stanju nalaze, ne samo katolici, već svi vjernici koji se slučajno ne nalaze u „pravom dijelu“ Bosne i Hercegovine, zaviseći od nečije milosti. Milosti pripadnika svoje nacije i svoje vjere.

Čovjek koji je 1996. godine objavio knjigu „U obrani obespravljenih: izbor iz dokumenata banjalučkog biskupa i biskupskog ordinarijata Banja Luka tijekom ratnih godina 1991. do 1995“, vrlo dobro zna šta priča.

U Republici Srpskoj, prema posljednjem popisu stanovništva, živi 2, 4 posto Hrvats, u odnosu na 20, 66 posto u Federaciji BiH. Zanemariv broj koliko i statistička greška u izbornom procesu. Plus, minus 3%.

Kome se obratiti i kome „moliti“? Nacionalne stranke i stranke sa hrvatskim nacionalnim predznakom što u Sarajevu, što u Mostaru, kao i do sada, gledaju samo broj glasača. U najboljem slučaju, ako zanemarimo iseljenja i masovne migracije poslije popisa, to je 29, 5 hiljada Hrvata, katolika u Republici Srpskoj. Sve skupa, jedna omanja opština u BiH.

I dok nas potresaju afere „malih kuća i malih ovozemaljskih bogova“, koji se bahate uz nacionalni predznak i sa ponosnim predznakom nečega što nisu sami ni stvorili, već rođenjem dobili, pred kim da zavapi biskup Komarica ili prosječan Hrvat, katolik u RS, kojeg je „odbacio“ i Hrvatski narodni sabor?

Da ide Draganu Čoviću, Davoru Čordašu, Josipu Jerkoviću? Prva dvojica i ne žive u RS, drugi „svrati“ da bude potpredsjednik RS u ime hrvatskog naroda.

Dok kalkulišu oko izbornih lista, predizbornih i postizbornih koalicija, raspravljaju ko je „legitimni“ Hrvat, ko nije, koga kako oblatiti, čiji „sporni snimak“ pustiti vjernicima… Prezauzeti su da se brinu pravima običnog čovjeka, bio on Hrvat i katolik ili nešto sasvim drugo.

Nađa Diklić

 

Nastavi čitati

Aktuleno