Connect with us

Društvo

Više vode uvozimo nego što izvozimo, iako imamo i previše naše pitke vode

Iako BiH obiluje izvorima pitke vode, vrijednost uvezene vode je pet puta veća od izvezene.

Sedmi u Evropi po izvorima pitke vode Bosna i Hercegovina je prva u regionu, a sedma u Evropi po izvorima pitke vode. Uprkos tome uvozimo enormne količine vode.

Podaci Uprave za neizravno oporezivanje pokazuju da iz godine u godinu raste vrijednost uvezene flaširane vode, dok izvoz domaćih proizvođača stagnira. Gotovo 210 miliona KM uvezene gazirane i negazirane vode u prošloj godini u odnosu na 43 miliona maraka izvezene vode domaćih proizvođača.

“Količina vode koju smo uvezli u BiH platili smo 27 miliona KM, dok je količina vode izvezena iz BiH u inostranstvo 6 miliona. Ti podaci pokazuju da je voda koju uvozimo puno skuplja u odnosu na vodu koja se iz BiH izvozi van naše države”, rekao je za BHRT portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević.

Nelojalna konkurencija
Domaći proizvođači osim izostanka podsticaja suočavaju se sa uvoznom nelojalnom konkurencijom. Očekuju pojednostavljenje procedura i pomoć države za izvoz i proboj na regionalna i evropska tržišta.

“BiH je prepoznatljiva po tome da ima velike izvore vode i nevjerovatna prirodna bogastva i samim time velika je nelogičnost da imamo toliku tazliku u uvozu i izvozu. Svaka pomoć je dobro došla. Prije svega problem izvoza naše vode kad krenemo od regije”, smatra Maja Vujanović, portparol fabrike mineralne i izvorske vode “Vitinka”.

“Sporna je percepcija naših potrošača da je sve strano bolje od domaćeg. Pod marketinškim pritiskom vizualno se biraju proizvodi što ne znači da su kvalitetniji”, smatra ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Država treba zaštititi domaće proizvođače
Država treba zaštititi domaće proizvođače od jakog uvoznog lobija koji agresivnim markentingom i damping cijenama potapa domaće proizvođače.

“Ono što je prva prepreka je naša sklonost ka tome da kupujemo robe koje su iz inostranstva, a drugi problem koji se javlja je da većina voda koje uvozimo pripada grupaciji multinacionalnih kompanija koje jako puno ulažu u ovladavanje tržištima. Ulaze sa damping cijenama obaraju cijene tako da domaći proizvođači dolaze u nepovoljnu situaciju”, smatra Ljuboja.

Najviše vode u Bosni i Hercegovinu uvozi se iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. U smanjenju disbalansa u uvozu i izvozu flaširane vode mogu pomoći i građani birajući i kupujući domaće.

Društvo

ZBOG OLUJNOG VJETRA: Izdato narandžasto upozorenje za cijelu BiH

ederalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine izdao je narandžasto upozorenje za područje cijele BiH.
Upozorenje je izdato zbog vjetra čiji intenzitet može biti umjeren do pojačan, a na trenutke i olujan brzine 60 km/h i više.

Svjetska meteorološka organizacija inače preporučuje da građani budu spremni da zaštitite sebe i svoju imovinu. Moguće su smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede od iščupanih stabala i krhotina koje nosi vjetar.
Vremenski interval za koji se izdaje upozorenje je od 4. februara 2023. od 00:00 sati do 4. februara 2023. do 23.59.

Stručnjaci ističu da narandžasti meteoalarm označava predviđanje opasnih vremenskih pojava koje mogu biti takvog intenziteta da uzrokuju materijalnu štetu i izazivaju opasnost po ljude. U tom slučaju se preporučuje poseban oprez kao i praćenje vremenske prognoze.

Izvor: banjaluka.net

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA OBLAČNO SA PADAVINAMA! Na planinama novi snijeg

U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, mjestimično sa padavinama.
U nižim predjelima očekuje se kiša, a u višim snijeg, sa najvišom temperaturom od četiri do devet stepeni Celzijusovih.

Na jugu će biti suvo uz sunčane periode i toplije nego u ostalim predjelima dok se uveče od zapada preko centralnih predjela sve do istoka očekuje snijeg.

U centralnim i istočnim predjelima očekuju se padavine i tokom naredne noći, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

U Srpskoj od karcinoma umrlo blizu tri hiljade ljudi

U Republici Srpskoj u 2018. godini od karcinoma je umrlo 2.853 ljudi, među kojim 1.705 muškaraca i 1.148 žena, rekli su iz Instituta za javno zdravstvo.

Prema posljednjim podacima kojim Institut raspolaže o ovoj bolesti, tokom 2018. godine otkriveno je 5.969 oboljelih od raka, i to 3.132 muškarca, a 2.837 žena.

Kako navode u Institutu, stopa mortaliteta za muškarce iznosila je 140,9 na 100.000 stanovnika, a za žene 76,3 na 100.000 stanovnika.

“Tri najčešće lokalizacije raka kod muškaraca u Republici Srpskoj su dušnik, bronh i pluća – 558 slučajeva, kolon i rektum – 437 slučajeva i prostata – 280 slučajeva, dok su tri najčešće lokalizacije raka kod žena dojka – 540, kolon i rektum – 273 i grlić materice – 203”, navode iz Instituta za javno zdravstvo povodom 4. februara – Svjetskog dana borbe protiv raka.

Iz Instituta ističu da je Svjetski dan borbe protiv raka globalna inicijativa koju je pokrenula Međunarodna unija za kontrolu raka. Obilježava se svake godine 4. februara s ciljem podizanja svijesti, nivoa informisanosti i podsticanja brojnih aktivnosti iz područja kontrole raka širom svijeta.

Rak je, kako navode iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu i najznačajnijih izazova današnjice, te predstavlja veliko zdravstveno, ekonomsko i društveno opterećenje širom svijeta.

Iz Instituta za javno zdravstvo, ističu da je prevencija najisplativija dugoročna strategija za kontrolu raka i naglašavaju da se ranim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti smrtnost.

Ovogodišnja tema kampanje povodom Svjetskog dana borbe protiv raka “Zatvoriti propuste u zdravstvenoj njezi” (Close the care gap) nastavak je trogodišnje kampanje koju je prošle godine pokrenula Međunarodna unija za borbu protiv raka u kojoj se okupljaju pojedinci, organizacije i vlade širom svijeta sa ciljem smanjenja nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovanu mjestom stanovanja, socioekonomskim statusom, etničkom pripadnošću, starošću i drugim obilježjima.

Prema procjenama globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN 2020), broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao je 19,3 miliona, a umrlih čak 10 miliona.

Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu bili su rak pluća (1,8 miliona smrtnih slučajeva), kolorektalni karcinom (935.000 smrtnih slučajeva), rak jetre (830.000 smrtnih slučajeva), rak želuca (769.000 smrtnih slučajeva) i dojke (685.000 smrtnih slučajeva).

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), opterećenje rakom će se u naredne dvije decenije povećati za oko 60 odsto, dodatno opterećujući zdravstvene sisteme, pojedince i zajednice.

Predviđeno globalno opterećenje, prema prcjenama SZO, uvećaće se na oko 30 miliona novih slučajeva raka do 2040. godine, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Prema SZO, između 30 i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija utemeljenih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.

Oko 70 odsto, prema procjenama SZO, svih prijevremenih smrti od raka u svijetu i dalje će se registrovati u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.

Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.

Nejednakost u pristupu uslugama i njezi je prisutna gotovo svugdje, kako u zemljama sa visokim, tako i u onim sa niskim i srednjim dohotkom.

Prema SZO, primjeri efikasnih intervencija i strategija su kontrola duvana i vakcinacija protiv HPV-a.

Najefikasnija primarna prevencija raka, prema SZO, zasniva se na pristupima na nivou država, uključujući zakonodavstvo, regulativu u kombinaciji sa aktivnostima vezanim za promjenu ponašanja pojedinaca i zajednica kojima se nastoji senzibilisati javnost o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna konzumacija alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcenogenim supstancama i zračenju, zaraznima agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.

Bolja informisanost i razumijevanje faktora rizika i odrednica zdravlja, kako navode stručnjaci, značajni su za poboljšanje zdravstvenih ishoda.

(SRNA)

Nastavi čitati

Aktuleno