Connect with us

Društvo

Vještačka inteligencija polako ulazi u svakodnevne poslove

Izvršni direktor Kursera, provajdera za online učenja, Džef Mađonkalda rekao je da je, kada je prvi put isprobao ČetGPT, bio “zapanjen”. Sada je to dio njegove svakodnevne rutine.

On novi moćni AI četbot alat koristi za slanje e-pošte, izradu govora “prijateljskim, optimističnim, autoritativnim tonom s miješanom kadencom”. On ga čak koristi da pomogne u odlučivanju velikih strateških pitanja kao što je “Kako bi kompanija trebala pristupiti uključivanju alata umjetne inteligencije kao što je ČetGPT u svoju platformu”.

– Koristim ga kao pomoćnika u pisanju i kao misaonog partnera – rekao je Mađonkalda za Si-En-En.

Mađonkalda je jedan od mnogih poslovnih lidera, političara i akademika koji su se ove sedmice okupili u Davosu u Švicarskoj na Svjetskom ekonomskom forumu. Na dnevnom redu je niz hitnih pitanja koja opterećuju globalnu ekonomiju, od energetske krize do rata u Ukrajini i promjena u trgovini, ipak tema kojima mnogima privlači najviše pažnje je ČetGPT.

Alat, koji je kompanija za istraživanje umjetne inteligencije OpenAI stavila na raspolaganje široj javnosti krajem prošle godine, izazvao je polemike o tome kako “generativne AI” usluge koje mogu pretvoriti upite u originalne eseje, priče, pjesme i slike nakon što pristupe ogromnim onlajn skupovima podataka mogu radikalno promijeniti način na koji živimo i radimo.

Neki tvrde da će to ostaviti bez posla umjetnike, učitelje, programere i pisce pa i novinare. Drugi su optimističniji, pretpostavljajući da će to omogućiti zaposlenima da se bolje bave svojim obavezama ili da se fokusiraju na zadatke višeg nivoa.

Kristijan Lang, izvršni direktor digitalnog lanca snabdijevanja Trejdšift, rekao je da je bio oduševljen mogućnostima koje je prikazao ČettGPT, čak i nakon što je godinama bio izložen informacijama u Silicijumskoj dolini.

On je također koristio platformu za pisanje e-mejlova i tvrdi da niko nije primijetio razliku. Čak joj je dao da obavlja neke računovodstvene poslove, uslugu za koju Trejdešift trenutno zapošljava skupu firmu za profesionalne usluge.

Do danas je ČetGPT uglavnom tretiran kao razonoda i predznak onoga što dolazi. Oslanja se na OpenAI-jev GPT-3.5 jezički model, koji je već zastario; naprednija GPT-4 verzija je u izradi i mogla bi biti objavljena ove godine.

Kritičari, kojih ima mnogo, ističu da griješi, bolno je neutralan i pokazuje očigledan nedostatak ljudske empatije. Jedna tehnološka novinska publikacija, na primjer, bila je prisiljena objaviti nekoliko značajnih ispravaka za članak koji je napisao ChatGPT. A javne škole u Njujorku zabranile su učenicima i nastavnicima da ga koriste.

Ipak, softver, ili slični programi konkurenata, uskoro bi mogli osvojiti poslovni svijet.

Majkrosoft, investitor u OpenAI, objavio je ove sedmice da su alati kompanij, uključujući GPT-3.5, pomoćnik za programiranje Kodeks i generator slika DALL-E 2 sada uopšteno dostupni poslovnim klijentima u paketu pod nazivom Azure OpenAI Service. ČetGPT će uskoro biti dodan.

– Vidim da ove tehnologije djeluju kao kopilot, pomažući ljudima da učine više sa manje – rekao je izvršni direktor Majkrosofta Saja Nadela publici u Davosu.

Mađonkalda ima slično mišljenje. Želi integrisati generativnu umjetnu inteligenciju u ponudu Kursera ove godine, videći priliku da učenje učini interaktivnijim za učenike koji nemaju pristup ličnoj nastavi u učionici ili jedan na jedan sa stručnjacima iz predmeta.

On priznaje da izazove kao što su sprečavanje varanja i osiguravanje tačnosti treba riješiti. Zabrinut je da sve veća upotreba generativne AI možda neće biti u potpunosti dobra za društvo, ljudi mogu postati manje agilni mislioci.

– Svako ko ovo ne koristi uskoro će biti u teškom položaju. Kao, uskoro. Kao, vrlo brzo – rekao je Mađonkalda.

“Samo razmišljam o svojim kognitivnim sposobnostima s ovim alatom. U odnosu na ranije, mnogo je veći, a moja efikasnost i produktivnost su mnogo veće”, prenosi CNN.

Društvo

EVROPSKA UNIJA svoje zagađenje IZVOZI u Srbiju, Crnu Goru, Albaniju

Evropska unija svoju ekološku štetu prebacuje u treće zemlje, a prije svega na svoje istočne susjede, među kojima je i Srbija, pokazali su rezultati studije međunarodne grupe istraživača.
Emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i potrošnja materijala iz Evropske unije povećavaju se izvan, a smanjuju unutar država članica, prema studiji koju je u četvrtak prenio časopis “Nature Sustainability.”

“Potrošnja u EU uglavnom koristi zemljama članicama, a loše se odražava na životnu sredinu istočnih susjeda poput Albanije, Crne Gore, Srbije, Ukrajine i Moldavije” rekla je koautorka studije i profesorka univerziteta u Birmingemu Juli Šan.

Ni za jedan drugi region odnos između štete i koristi nije tako nepovoljan kao u istočnoj Evropi. Osim toga, Brazil, Kina i Bliski istok takođe osjećaju efekte “prekomjerne potrošnje” u EU.

S druge strane, 85 odsto ekonomske dobiti ostaje u Uniji.

Istraživačka grupa se usredsredila na 10 ekološki štetnih posljedica potrošnje u EU, uključujući pokrivanje tla, potrošnju podzemnih voda i ispuštanje toksina u zemljište i vodu.

U analizama, grupa je ispitala kako su se faktori potrošnje u EU razvijali između 1995. i 2019. Oslanjali su se na bazu podataka “Exiobase” Evropske agencije za životnu sredinu, koja prati uticaj potrošnje na ekološki sistem, prenosi DPA.

Nastavi čitati

Društvo

U PRIJEDORU ODRŽAN SVETOSAVSKI BAL! Sve donacije idu na Kosovo (FOTO)

U organizaciji Kola srpskih sestara sinoć je u Hotelu “Prijedor” održan Svetosavski dobrotvorni bal.
Nakon dvije godine pauze zbog korone nastavljena je tradicija organizovanja ove manifestacije u gradu na Sani koja je okupila prosvjetne radnike i sve one koju poštuju i njeguju tradiciju svetosavskh balova.
Predsjednica Kola srpskih sestara Jadranka Mijić je izjavila novinarima da je ovo četvrti put kako je ova organizacija domaćin svetosavskog bala koji ima dobrotvorni karakter.
” Ove godine nastavljamo kako smo krenuli prije korone , bal je humanitarnog karaktera kao i do sada, na tome insistiramo i ove godine smo ga posvetili našim gostima sa Kosova , Milošu i Stefanu Stojanoviću koji su ranjeni na Badnji dan u Štrpcu “, istakla je Mijićeva.
Ona je dodala da je cijena ulaznice 16 KM, a da će na balu biti poslužene humanitarne krofne, a u jednoj će biti skriven zlatnik sa utisnutim likom Svetog Save.
“Ukupan neto prihod biće usmjeren za ova dva momka , i srce nam je svima zaigralo i zahvalni smo gradonačelniku i Gradskoj upravi što su uspjeli da ih dovedu i oni su večeras naši gosti na balu” , istakla je Mijićeva.

Balu je prisustvovao i gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor koji je rekao da se dvodnevne svetosavske svečanosti završavaju balom i izrazio zahvalnost Kolu srpskih sestara na svemu onome što rade, trudu, zalaganju i da prate grad u svemu.
” Ponosni smo što su nam gosti sa Kosova koji su prošli jedan težak period i sva sredstva koja prikupimo ćemo donirati njima sa željom da se večeras sa nama lijepo provedu i zaborave te probleme koje su imali. Želimo da pošaljemo jasnu poruku da braća na Kosovu nisu sami sa željom da naši gosti ponesu najljepše uspomene iz našeg grada”, izjavio je Javor novinarima.
Dočekom domaćina su oduševljeni i jedanaestogodišnji Stefan Stojanović i njegov komšija i prezimenjak Miloš /21/.
” Mnogo smo lepo dočekani ovdje i mnogo nam je bitna podrška ljudi koji su se javljali sa svih strana , a posebno ljudi iz Republike Srpske. Ne živimo toliko loše, borimo se i napeto je , ali borimo se i ostaćemo do kraja”, rekao je Stojanović.
On je ispričao da su na Badnji dan nosili badnjak kao i svake godine kada se dogodilo da je na njega i njegovog komšiju, inače prezimenjaka Stefana , pucao lokalni Albanac iz auta u pokretu.
” Nosili smo Badnjak , izašli smo na put, slikali smo se i naišao je auto, vozač je izvadio pištolj i opalio. Ja sam pogođen u levu ruku, Stefan u rame i oporavljamo se još uvijek. Ova podrška nam mnogo znači jer smo vidjeli da nismo sami ” , ispričao je Miloš Stojanović.
Gradonačelnik Prijedora je večeras uoči svetosavskog bala organizovao prijem za Miloša i Stefana Stojanovića gdje im je uručio prigodne poklone, a prijemu je prisustvovao i predsjednik Odbora za pomoć Kosovu i Metohiji iz Republike Srpske Milorad Arlov . Prisutan je bio i Duško Kaurin koji vodi prijedorski ogranak humanitarne organizacije “Srbi za Srbe”. On je ovaj prijem iskoristio da zlatnik osvojen na Bogojavljenskom plivanju za Časni krst pokloni malenom Stefanu Stojanoviću.
Prijedor 24 h

Nastavi čitati

Društvo

ROBU PRED ISTEK ROKA KUPUJU I MINISTRI: Banjalučke prodavnice jeftine hrane postale nezaobilazne

Prodavnice hrane u kojima po znatno jeftinijim cijenama možete kupiti tjesteninu, kućne potrepštine, suhomesnate proizvode, u svijetu su odavno popularni.

UBanjaluku su ušli na mala vrata, a već danas, u najvećem gradu Srpske postoje tri ovakve prodavnice u kojima kupci nisu, kako se pretpostavlja samo oni sa manje novca, već dolaze i mladi, profesori, ministri…

Kako to sve funkcioniše, na kojim mjestima i ko su kupci, uvjerila se i ekipa Srpskainfo.

Ušteda
Kada uđete, sve izgleda kao bilo koja druga prodavnica. Korpe za kupovinu, rafovi puni robe, a ljudi razgledaju i kupuju. Ima svega, jeftinije je, a jedina razlika je što većina robe ima kratak datum za upotrebu, odnosno desetak dana od dana kupovine. Na policama možete naći mliječne proizvode, toalet papir, kozmetiku, slatkiše. Jedino čega nema je voće i povrće.

Jedan od kupaca rekao je za Srpskainfo da svakodnevno dolazi u autlet prodavnicu u naselju Starčevica, jer je hrana jeftinija.

Nisam od onih koji zbog siromaštva dolaze ovdje. Dolazim prosto jer ne volim da dajem previše novca za stvari koje se mogu kupiti jeftinije. A ovdje stvarno mogu, samo treba, naravno, paziti nakon kupovine; ako je hrana, da se to odmah pojede. Nema neke pretjerane razlike u kvaliteti same robe – ističe ovaj Banjalučanin.

Najčešće kupuje suhomesnate proizvode i sireve jer, kako kaže, jeftiniji su za čak tri marke od istih proizvoda u drugim marketima.

Nikad ne znaš šta ćeš naći
Po onome što smo vidjeli, Banjalučani nemaju razloga za strah jer se ne rade ni o kakvoj robi koja je pokvarena, samo trebaju paziti da kupljeni artikl konzumiraju u naznačenom roku.

Banjalučanin Ratko S. kaže za Srpskainfo da je sa konceptom “food outleta” upoznat od samog otvaranja, a u posljednje vrijeme često tamo i kupuje.

– Kafa, higijenski proizvodi, sredstva za čišćenje, mnogo su povoljniji nego u drugim marketima. Odlično je što nikad ne znaš šta ćeš naći kada ideš tamo, jer često mijenjaju robu i čim se neka rafa isprazni, odmah je dopunjavaju drugim proizvodima. U početku sam bio skeptičan prilikom kupovine suhomesnatih proizvoda ali sam se uvjerio da nema neke razlike od proizvoda na akcijama u drugim prodavnicama, a ovdje je i dalje jeftinije. Često se mogu pronaći i markirani proizvodi pred istek roka, pogotovo slatkiši i grickalice, ali ima dosta i turskih proizvoda koji po kvalitetu i ukusu nimalo ne zaostaju za poznatima – prepričava on svoje iskustvo.

Dolaze i profesori
Marinka Stojić, osnivač ovih prodavnica, pojašnjava da je koncept radnje prodaja robe kraćeg roka trajanja, prije svega misleći na rok trajanja od 5, 10 do godinu dana.

– U jednoj od naših radnji u Boriku napravili smo aparate za deterdžent u rinfuzi. To niko u cijeloj Republici Srpskoj, a ni Bosni i Hercegovini nema. Taj aparat za deterdžent izdvojila bih kao nešto baš drugačije i posebno i prije svega sa ekološkog aspekta. Pokušali smo da smanjimo bacanje plastične ambalaže koliko je moguće, tako da smo to uradili jer je ekološki, praktično i povoljno – tvrdi Stojićeva.

prodavnica jeftinije hrane pred istek roka , food outlet marinka stojic

Smatra da se znatno popravila svijest ljudi kada je u pitanju ovaj tip prodavnice.

– Sama svijest ljudi generalno kod nas po pitanju bilo kakvih autleta je niska. Na početku je ljude bilo sramota da uopšte uđu u prodavnice ovog tipa. Dođu ljudi, okreću, gledaju rokove. Sad su već navikli da uđu, uzmu korpu i kupuju. Generalno se svijest promijenila, shvatili su da to nije neki bauk. Uvijek nas ljudi pitaju odakle se roba nabavlja, postoji ta doza skeptičnosti uvijek. To se sada mnogo promijenilo – priča Stojićeva.

Stojićeva ističe da je bilo izazovno objašnjavati ljudima o čemu se radi, kakav je to koncept i na čemu se on zasniva.

– Većina ljudi misli da je ovo socijalnog karaktera, da tu dolaze ljudi koji su slabije kupovne moći. Međutim, nije to baš tako. Imamo raznoraznih profila ljudi. Dolaze nam penzioneri, mladi, profesori, ministri… Imam osjećaj da se s te strane i ta ekološka svijest više mijenja, jer tu, recimo, najviše vidim po tom aparatu za deterdžent u rinfuzi. Bili smo pomalo skeptični, ali sad već ljudi dolaze sa svojim flašama, kupuju, mogu da natoče koliko žele – ističe Stojićeva.

Autleti, govori Stojićeva, nemaju veze sa siromaštvom. Priča da u svijetu postoje iz razloga da bi se smanjila količina stvari koja bi se bacila.

– Nebitno da li je u pitanju tekstil, bilo koja druga grana. Imate autlet guma, keramike. Mislim da je tu skroz drugi vid prodaje i da je to nešto novo, i kod nas u Banjaluci, i u Republici Srpskoj. Ono što treba da ponudimo našim kupcima je drugi vid kupovine, ne moraju da budu klasični marketi – rekla je Stojićeva.

(srpskainfo.com)

Nastavi čitati

Aktuleno