Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, osim budžeta za narednu godinu, razmatraće u srijedu i izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine kojima se onemogućuje povećanje plata izabranim i imenovanim funkcionerima na nivou BiH.

Ove izmjene zakona u proceduru je uputio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, i to nakon što je Savjet ministara BiH povećao osnovicu za obračun plate sa 535 na 600 KM i na taj način značajno uvećao i primanja imenovanih i izabranih zvaničnika.

“Plate i naknade imenovanim i izabranim licima u institucijama Bosne i Hercegovine koja imaju koeficijent iznad osam obračunavaće se uz primjenu osnovice od 535 KM”, navodi se u izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

Naime, Savjet ministara BiH povećanjem osnovice sa 535 na 600 KM najviše je povećao plate zvaničnika jer, primjera radi, čistačica će povećanjem osnovice dobiti platu veću za 78 KM, a ministar za čak 535 KM. Nakon te odluke Savjeta ministara BiH uslijedile su brojne kritike, a i sami ministri obećali su da će se odreći tih povećanih primanja. Ipak, Bećirović je odlučio da se to zakonski uredi tako da će poslanici na sjednici u srijedu razmatrati izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

Kada je riječ o koeficijentima, u ovom trenutku koeficijent preko osam imaju predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, predsjedavajući radnih komisija i klubova oba doma, kao i poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH. Osim njih, koeficijent preko osam imaju i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, ministri, kao i direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Osim izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, poslanici će razmatrati i budžet za narednu godinu koji je predložen u iznosu od 1.315.400.000 KM, a samo po osnovu plata budžet će biti uvećan za oko 156 miliona KM.

Prema dogovoru HDZ-a i stranaka okupljenih oko SDP-a, Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, sutra će potpisati imenovanje nove Vlade FBiH, a s obzirom na to da njen kolega Refik Lendo, potpredsjednik FBiH, to neće učiniti, sve izvjesnije je da će Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nametnuti novu odluku, izmijeniti Ustav FBiH i omogućiti konačno formiranje Vlade FBiH.

Na mogućnost da Šmit nametne izmjene Ustava FBiH već danima upozoravaju iz SDA i DF-a, a pojedini mediji počeli su da spekulišu kakva će ta odluka biti. Navodno, da bi se odblokirao izbor Vlade FBiH, Šmit planira nametnuti rješenja koja će omogućiti imenovanje Vlade FBiH bez potpisa predsjednika i dva potpredsjednika. Pravo veta, odnosno pravo blokade imenovanja Vlade FBiH imaće onaj predsjednik ili potpredsjednik FBiH koji dobije dvotrećinsku podršku prvo u klubu konstitutivnih naroda iz kojeg dolazi u Dom naroda FBiH i dvotrećinsku podršku kluba naroda kojem pripada u kantonu gdje je taj narod najmnogoljudniji. Odmah nakon ovoga pojedinci su zaključili da i te izmjene Ustava FBiH idu isključivo u korist HDZ-a, a iz stranaka okupljenih oko SDP-a zajedničkim saopštenjem istakli su da SDA i DF treba da prestanu sa “širenjem paranoje zbog sve izvjesnijeg gubljenja vlasti”.

Oni su naveli da neiskreno zvuči zabrinutost SDA i DF-a zbog moguće intervencije OHR-a, ako se zna da imaju mogućnost da takav postupak spriječe.

“Jednostavnim Lendinim priznanjem volje parlamentarne većine svaka intervencija postaje suvišna i bespredmetna”, naveli su u zajedničkom saopštenju iz SDP-a, NiP-a i Naše stranke.

U njihovom saopštenju se ističe da DF i SDA izvrću teze i da parlamentarna većina koja namjerava da imenuje Vladu vrši pravno nasilje, naglašavajući da upravo to čini manjina u parlamentu koja ruši demokratiju i ne priznaje temljeni princip parlamentarne demokratije, a to je da većina formira vlast.

“Svjedočimo vrhuncu paradoksa kada oni koji ne priznaju parlamentarnu većinu ironično prozivaju međunarodnu zajednicu za zanemarivanje volje parlamenta”, navodi se u zajedničkom saopštenju SDP-a, NiP-a i Naše stranke.

Iz stavova pojedinih lidera stranaka koje su dogovorile formiranje Vlade FBiH može se zaključiti da i oni nisu načisto kako će se stvari sa Vladom FBiH odvijati.

Rok do kojeg treba biti izabrana Vlada FBiH je 6. april, a da bi se to desilo, predsjednik i dva potpredsjednika, odnosno Bradara, Lendo i Igor Stojanović iz SDP-a moraju dati svoj potpis, što se vjerovatno neće desiti jer Lendo je još ranije najavio da to neće učiniti.

“Ako ne dođe do potpisa, zakazaćemo sjednicu Parlamenta i zatražiti da se većini omogući formiranje Vlade”, rekao je nedavno Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je nekoliko dana kasnije zajedničkim saopštenjem sa NiP-om i Našom strankom to praktično demantovao tražeći od SDA i DF-a da ne blokiraju proces izbora vlasti kako ne bi reagovao OHR.

U formiranje vlasti se miješa i efendija Kavazović
Husein Kavazović, reis-ul-ulema, poručio je da politički akteri moraju pokazati odgovornost za stanje u zemlji i u potpunosti je preuzeti te da treba da prestanu očekivati rješenje od međunarodnih aktera.

Kazao je da se ne treba uzdati ni u OHR, osim kada je to u skladu sa odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da će bilo kakvo nedosljedno i pristrasno nametanje novih pravila za konstituisanje vlasti samo dodatno destruisati ionako ruiniran stepen društvenog povjerenja u političke institucije vlasti, kako domaće, tako i međunarodne.

Političkim i društvenim akterima efendija Kavazović poručio je da treba da tragaju za rješenjima koja su rezultat dogovora i kompromisa, a izbjegavaju sve što vodi daljoj polarizaciji društva.

Predsjedik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da se mnoge diplomate u BiH ponašaju kao kolonijalni upravnici, te da se u procesu pristupanja EU mora pokazati autoritet domaćih vlasti, a ne strah i podaništvo.

“Mi u procesu pristupanja EU moramo da pokažemo subjektivitet i autoritet domaćih vlasti, ne strah i podaništvo, da ne dođemo u situaciju da neki diplomata kao američki ambasador podržava muftiju koji spominje oružje dok upućuje kritike nama koji pozivamo na mir”, rekao je Stevandić za N1.

Stevandić je naveo da je Informacija o prekidu saradnje sa američkim i britanskim diplomatama u BiH zbog antidejtonskog djelovanja koju je usvojila Vlada Republike Srpske poruka da se diplomate ponašaju kao kolonijalni upravnici i na taj način određuju političke procese, čime se u pitanje dovodi civilizacijski i demokratski poredak.

Govoreći o zakonu o kriminalizaciji klevete i uvrede, Stevandić je naglasio da se više ne može nekažnjeno lagati i targetirati, čime se u opasne situacije dovode pojedinci i njihove porodice.

“Taj prostor je zatrovan i ne može se reći da je medijski prostor u BiH čist. On je preplavljen raznim portalima i ljudima koji imaju određenu vrstu zaštite i mogu da pišu šta hoće”, naveo je Stevandić.

On je naglasio da posjeta predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića Derventi nije znak zahvalnosti srpskom narodu koji se prema hrvatskom korpusu u BiH, kada je bio u najvećoj krizi, ponašao korektno.

“Mi smo poslali pristojnu i diplomatsku poruku da je neprimjereno na taj način posjećivati Derventu i Brod, na samo 500 metara od mjesta gdje su regularne hrvatske vojne jedinice pobile nedužne civile”, naveo je Stevandić.

Stevandić je ukazao i na to da u BiH postoji jedinstvo u vezi sa problemom izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, kao i da se u rješavanje ovog problema pokušavaju uključiti i evropske institucije.