Connect with us

Društvo

Vozači duguju 72,2 miliona maraka

Naplata kazni za počinjene saobraćajne prekršaje u BiH i dalje je gotovo nemoguća misija, a da se tom višegodišnjem problemu nije stalo u kraj potvrđuje podatak da su nesavjesni vozači koji svakodnevno ugrožavaju svoj, ali i živote drugih učesnika u saobraćaju, nakalemili dug težak 72,2 miliona KM.

U Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) kažu da je pomenuti iznos duga evidentiran krajem septembra ove godine, te da samo tri najveća dužnika zbog neplaćenih kazni duguju blizu 430.000 maraka.

Neslavni rekorder je Sarajlija koji duguje 268.433 marake i značajno je ispred druga dva nesavjesna vozača koji su plasirani na drugo i treće mjesto po visini pojedinačnog neplaćenog duga.

– Na drugom mjestu je vozač iz Maglaja koji je kršeći saobraćajne propise nakalemio dug od 82.973 KM, dok je na trećoj poziciji vozač iz Brčko Distrikta, čije neplaćene kazne iznose 75.820 KM – rekli su u IDDEEA

Dugovanja se kaleme godina, a na pitanje zašto naplata ide sporo, u IDDEE dogovaraju da su nadležni samo za tehničko održavanje aplikacije “Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije”, ali ne i za naplatu kazni.

Član Savjeta za bezbjednost saobraćaja u Banjaluci Milenko Jaćimović kaže da se nadležni vode strategijom da samo kaznene mjere mogu riješiti stanje u bezbjednosti saobraćaja i smanjiti broj poginulih i teško stradalih, ali da nažalost to ne daje rezultate što je vidljivo u višegodišnjem kalemljenju sume neplaćenih kazni.

– Zemlje svijeta koje su najbezbjednije kada je u pitanju saobraćaj davno su odustale od sistema kažnjavanja. Mnogo više su fokusirane na preventivne mjere, izgradnju mreže autoputeva koji su najbezbjedniji kada je u pitanju drumski saobraćaj, zatim uvođenjem pojedinih mjera kao što je ugradnja limitatora brzine, ali i uređaja kojim se onemogućava pijanim vozačima da startuju vozio – navodi Jaćimović.

Dodaje da velikoj nenaplativosti kazni doprinosi i trenutna situacija društvu, koje je posljedica pandemije i globalne krize.

– bog manjka novca ljudi izbjegavaju obavezu plaćanja kazni, plus što je savjest vozača koji ugrožavaju bezbjednost saobraćaja ostala nepromijenjena, možda čak i pogoršana – tvrdi Jaćimović.

Zatvorske kazne, prema Jaćimovićevim riječima, nisu rješenje i nema prostora za njihovu realizaciju jer su kazneno-popravne ustanove u BiH prepune počinioca teških krivičnih dijela.

– Kada bismo zatvarali višestruke povratnike u saobraćajnim prekršajima trebalo bi nam još deset zatvora. Naša društvena zajednica po pitanju ovog problema nekako je suzbijena uz zid. Rješenje je da budu uvedene mjere prema kojima bi povratnici u prekršajima mogli voziti samo auto u koje su ugrađeni limitatori brzine i alkohola. Ti uređaji nisu skupi, koštaju oko 50 evra – dodaje Jaćimović.

Istraživanja

Milenko Jaćimović kaže da Srpska, ali i BiH, nemaju nijedno studiozno istraživanje kada je riječ o stanju bezbjednosti saobraćaja.

– Uprkos brojnim problemima na tom polju nismo vršili ozbiljno istraživanje od strane doktora i magistara saobraćaja, psihologa, a koji bi dao odgovor na pitanje kako riješiti stalan porast broja vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola ili onih koji ne poštuju ograničenje brzine – rekao je Jaćimović.

Društvo

POSTIGNUT DOGOVOR: Cijena struje za privrednike u Srpskoj 65 evra

Poslodavci u Srpskoj postigli su danas dogovor sa “Elektroprivredom” da cijena struje u idućoj godini bude 65 evra po megavatu, rekao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.

– Dogovorili smo da cijenu struje za privrednike. Tražimo još da nam ponude dvogodišnje ugovore i da tu pokušamo dogovoriti cijenu. Neki najveći potrošači imaju direktne razgovore sa “Elektroprivredom” i da oni pokušaju dogovoriti cijenu – rekao je Trivić.

Privrednici u Srpskoj su ove godine plaćali struju od 53 evra po megavatu.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Društvo

Proizvođačke cijene u oktobru veće za petinu nego lani

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za ukupnu industriju BiH u oktobru ove godine veće su za 21,2% nego u tom mjesecu lani, dok su niže za 0,1 odsto nego ovogodišnje septembarske, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u oktobru, u poređenju sa prethodnim mjesecom niže su za 0,1 odsto, dok su u odnosu na isti mjesec lani više za 20,8 odsto.

Na stranom tržištu proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u oktobru niže su za 0,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, te više za 21,6 odsto u odnosu na oktobar 2021. godine.

U oktobru u poređenju sa prethodnim mjesecom proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u trajnim proizvodima više su za 0,3 odsto, netrajnim proizvodima za 1,2 odsto, dok je pad od 0,4 odsto zabilježen u energiji, intermedijarnim proizvodima za 0,3 odsto, te kapitalnim proizvodima za 0,6 odsto.

Proizvođačke cijene u energiji u oktobru više su za 23,6 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, intermedijarnim proizvodima za 23,9 odsto, kapitalnim proizvodima za 10,2 odsto, trajnim potrošačkim dobrima za 20,1 odsto, te netrajnim proizvodima za 16 odsto.

(eKapija)

Nastavi čitati

Društvo

ZA UREDNIJI GRAD Stanivuković najavio veliki projekat gradnje podzemnih kontejnera

Nacrtom budžeta Grada za 2023. godinu, prvi put predviđena i sredstva za ovaj projekat.

Grad Banjaluka u narednoj godini počinje veliki projekat gradnje podzemnih kontejnera u užem gradskom području, kako bi naš grad bio što uredniji.

Ovu novinu najavio je gradonačelnik Draško Stanivuković ističući da su Nacrtom budžeta Grada za 2023. godinu, prvi put predviđena i sredstva za izgradnju podzemnih kontejnera u gradu.

-To znači novi izgled, novo ljepše lice našeg grada – poručio je gradonačelnik.

Kako je kazao, predložiće i da investitori koji grade stambene ili stambeno-poslovne objekte budu obavezni da sagrade podzemne kontejnere, a u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom.

Nastavi čitati

Aktuleno