Connect with us

Politika

ZAPADNI BALKAN zarobljenik neriješenih pitanja između zemalja članica EU?

Jedan od razloga što je proces proširenja usporen proteklih godina je neslaganje koje postoji između zapadnih i istočnih članica EU u vezi sa reformom EU.

Naime, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, još prije nekoliko godina izjavio je da bi prije prijema zemalja zapadnog Balkana u EU trebalo reformisati samu Uniju, a s njim se slaže i Olaf Šolc, nasljednik Angele Merkel na poziciji kancelara Njemačke. Šolc je ovo prije nekoliko mjeseci konkretizovao time što je predložio da bi trebalo ukinuti veto na spoljnopolitičke odluke EU, jer, kako on smatra, EU ne može funkcionisati sa 30 i više članica po principu konsenzusa.

Mateuš Moravjecki, premijer Poljske, prije nekoliko dana odbacio je ovu ideju i u svom govoru koji je održao u Hajdelbergu, u Njemačkoj, indirektno kritikovao Njemačku i Francusku da povezivanjem reforme EU s procesom proširenja žele ucijeniti Poljsku i druge zemlje koje insistiraju na jačem učešću nacionalnih država unutar EU.

Prema njegovom mišljenju, ucjena se sastoji u tome da Njemačka i Francuska neće glasati za proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana, Ukrajinu i Moldaviju ako zemlje poput Poljske ne pristanu na veću centralizaciju u donošenju odluka unutar EU. Moravjecki, naime, ističe da je EU jača ako se ona sastoji od nacionalnih država ukorijenjenih na istoriji Evrope od antičke Grčke i Rima preko hrišćanske tradicije, a ne ako se moć koncentriše u rukama “elita”, kako on naziva briselsku administraciju.

“Ako EU treba da promijeni način donošenja odluka, a da to ima demokratski legitimitet i omogući međusobno povjerenje, onda zemlje članice moraju vratiti puni autoritet nad Ugovorima o osnivanju EU. One ne mogu prepustiti moć donošenja odluka ‘glavnom štabu Brisel’ i ‘koalicijama moćnih'”, naglasio je Moravjecki.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da bi ovaj govor trebalo vidjeti kao nastavak razgovora o mogućim reformama EU.

On ističe da ova debata koja postoji u vezi sa budućnošću EU i povezivanjem s procesom proširenja već utiče na usporavanje procesa proširenja, jer, kako kaže, očigledna je neizvjesnost da li će EU ikada biti spremna za proširenje na nove članice.

“Ukoliko je vizija budućnosti EU toliko različita, onda se postavlja pitanje da li se te pozicije ikada mogu do te mjere približiti da se EU reformiše i otvori put ka novim članicama. Nažalost, s obzirom na taj duboki jaz, pitanje je koliko dugo će taj proces razgovora i pregovora trajati”, naglašava on.

Kako ističe Ćerimagić, proces pregovaranja još nije ni konkretizovan, jer ne postoje formalne strukture koje vode pregovore, pa se postavlja pitanje koliko će taj proces još trajati.

Za Ćerimagića je povoljniji scenario moguć ako je ovaj govor poljskog premijera samo početna pozicija za dalje razgovore, što bi onda otvorilo put ka kompromisnom rješenju, koje bi onda omogućilo nastavak proširenja.

Politika

POLOŽIO ZAKLETVU: Amidžić novi ministar finansija

SNSD-ov Srđan Amidžić imenovan je za ministra finansija u Savjetu ministara BiH.

Na hitnoj sjednici PD PS BiH potvrđeno je imenovanje ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića. Prema ranijem dogovoru stranaka koje čine koaliciju, ova pozicija pripada SNSD-u.

Za imenovanje Amidžić je dobio 23 glasa, a 18 je bilo protiv.

Ranije je Komisija za imenovanje sa sedam glasova za, dala preporuku za potvrđivanje Srđana Amidžića na ministarsku poziciju.

Amidžić na ovu poziciju dolazi nakon što je Zoran Tegeltija 15. juna preuzeo dužnost direktora UIO.

Amidžić je rekao da će mu prevashodni cilj na ovoj funkciji biti da što prije budu završeni operativni zadaci unutar Ministarstva u vezi sa pripremom budžeta za narednu godinu.

On je naglasio da ga čeka mnogo posla kada je riječ o budžetskom kalendaru koji je zgusnut, te da se mora raspravljati i o zahtjevima koje su dostavili budžetski korisnici.

– To je strašno mnogo posla sa uigranom ekipom, a ja treba samo da toj ekipi pomognem da se taj posao privede kraju – rekao je Amidžić.

Amidžić nije želio da komentariše navode da je njegovo imenovanje uslovljeno “političkom trgovinom”, naglašavajući da je ono što je bilo vezano za raspodjelu ministarstava u Savjetu ministara bilo dogovoreno ranije.

Nastavi čitati

Politika

BOBANA ĆIBIĆ O TRGOVSKOJ GORI”Institucije Srpske i BiH dokazuju rizik, nema podrške EU”

Poslanik Narodne partije Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bobana Ćibić izjavila je danas da nema sumnje da odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali da teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope.

Ćibićeva je izjavila Srni da se problem u vezi sa namjerom Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na toj lokaciji mora rješavati u saradnji sa pravnim i ekspertskim timom i svim institucija Republike Srpske i BiH.

Ona je dodala da treba uzeti u obzir i da je u pitanju seizmološki aktivno područje.

-Ukoliko bi Hrvatska uspjela u namjeri da na lokaciji Trgovska gora odlaže radioaktivni i nuklearni otpad, to područje bilo bi crvena tačka na geografskoj karti, koju će izbjegavati svi investitori, a dovodi se u pitanje i poljoprivredna proizvodnja na tom području,, rekla je Ćibićeva, koja je juče prisustvovala tematskoj sjednici Odbora Narodne skupštine Republike Srpske za zaštitu životne sredine.

Ćibićeva je u ime skupštinskog Odbora za lokalnu samoupravu , čiji je ona predsjednik, potvrdila da su opštine u slivu rijeke Une, Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica i druge, spremne da aktivno pomognu napore institucija Republike Srpske da spriječe izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na samoj granici BiH.

-Ne sumnjam da će se opštine aktivno uključiti u proces dodatnih istraživanja koji će potvrditi da lokacija na Trgovskoj gori ne ispunjava nijedan parametar da bi se tamo izgradilo odlagalište nuklearnog otpada. Na žalost, teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srpske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope, rekla je Ćibićeva.

Ona je potvrdila da će Odbor Narodne skupštine za zaštitu životne sredine u narednih sedam do 10 dana donijeti zaključke sa tematske sjednice o aktivnostima nadležnih institucija Srpske i BiH povodom namjere Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora u neposrednoj blizini granice sa Srpskom i BiH, te da će tom pitanju biti posvećena dodatna pažnja.

Nastavi čitati

Politika

PROBILI USTAVNI ROK? Federacija BiH bez Vlade, Lendo ne da potpis Lidiji

Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH uputila je Predstavničkom domu Parlamenta FBiH odluku o imenovanju Vlade FBiH i pored toga što nije dobila potpis Refika Lende, potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda.

U svojoj odluci, Bradara je navela da je zatražila saglasnost oba potpredsjednika FBiH te da je dobila saglasnost od Igora Stojanovića, potpredsjednika iz reda srpskog naroda. ali da Lendo odbija dati tu saglasnost.

Samo dan ranije, SDA iz koje dolazi i Lendo, zaprijetila je Bradari da će u slučaju da pošalje odluku o imenovanju Vlade FBiH pred Parlament, protiv nje podnijeti krivičnu prijavu.

Rok za imenovanje Vlade Federacije BiH po Ustavu FBiH ističe sutra, a s obzirom da Lendo neće da da svoj potpis, pitanje je kako će se sve završiti, odnosno hoće li taj rok biti probijen što ne bi bilo prvi put, ili će se rješenje tražiti u nametanju odluka od strane Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Nastavi čitati

Aktuleno