Connect with us

Zanimljivosti

Zašto su toliko česti toplotni talasi u Evropi?

Published

on

Visoke temperature probile su rekorde u Evropi protekle nedjelje, u posljednjoj seriji toplotnih talasa na kontinentu, koji traju od juna.

Temperature su bile oko ili iznad 40 stepeni Celzijusa u velikom dijelu zapadne Evrope, pa se vreli talas pomjerio ka istoku gdje se očekuje da se zadrži do avgusta.

Toplotni talasi postaju sve intenzivniji, češći i traju duže zbog klimatskih promjena, posebno u Evropi.

– Uočavamo nezapaženi porast broja toplotnih talasa i njihovog intenziteta, ovaj sada je samo zadnji u nizu – kaže za Glas Amerike Robert Vautard, klimatski naučnik iz francuske Laboratorije za klimu i životnu sredinu.

Vreli talas 2003. godine usmrtio je više 70.000 ljudi. A u narednim talasima 2006, 2010, 2015, 2018, 2019. i 2020. stradale su još hiljade.

Evropa se nesrazmjerno brzo zagrijava

U prosjeku, sada je temperatura i do 1,99 stepeni Celzijusa veća nego u predindustrijskom periodu, a Evropa se zagrijavala skoro duplo više od globalnog prosjeka koji je 1,1 stepen Celzijusa.

Posljednji toplotni talasi pokazali su da su u Evropi temperature bile od 3 do 5 stepeni veće nego u periodu prije klimatskih promjena, kaže Vautard.

– Mi zapravo ne znamo zašto imamo toliki porast temperature koji ne može da se predvidi. Modeli predviđanja lako prognoziraju poraste od 1,5 do 2 stepena u toplotnim talasima, ali ne mogu da predvide 4 stepena. Zaista nevjerovatno, ali, ne razumijemo i dalje zašto je to tako
– Dim Coumou, klimatolog sa Univerziteta Vrije u Amsterdamu, kaže za Glas Amerike da se Evropa zagrijava 3 do 4 puta brže od ostalog kopna u istom klimatskom pojasu.

Klimu u Evropi formira i vazdužna struja koja se vrzo kreće od zapada ka istoku, na sjevernoj hemisferi. Nekad se ta struja podijeli na dva dijela , što nije neuobičajeno, ali naučnici kažu da se sada dešava češće i da proces traje duže.

Coumou i njegove kolege objavile su članak o povezanosti podijeljene vazdušne struje i vrelih talasa.
– Dokazali smo da, specijalno u zapadnoj Evropi, česta podjela vazdušne struje može da dovede do jačih toplotnih talasa – laže Coumou

Međutim, za ostatak Evrope ova pojava uzrokuje vrele talase samo 30 posto, dok su ostatak drugi faktori.

Suha zemlja, vreli dani

Ono za šta naučnici jesu sigurni da je pojačalo vrele talase je suho tlo uzrokovano sušama, koje je značajan faktor u vrelom talasu u julu.

Vlažno tlo odbija vrelinu, kaže naučnica Sonia Seneviratne iz Zuricha.

– Kada se tlo koje je inače vlažno isuši, imate smanjeno isparavanje vode iz biljaka ili iz tla direktno. Taj proces koristi inače mnogo energije, a ako se ne dešava zbog isušenog tla, onda ta energija počinje da zagrijava vazduh
– objašnjava Sonia Seneviratne za Glas Amerike.

Usporene okeanske struje

Usporavanje glavne okeanske struje u Atlantiku (AMOC) također može da doprinese vrelim talasima u Evropi.
Ta struja zagrijava vodu na sjeveru i donosi hladu vodu iz dubina na jug. Klimatski modeli su predviđali da će struja usporiti zagrevanje.

– Nismo 100 posto sigurni, ali postoje indikatori da struja u posljednjim decenijama usporava – kaže fizičarka Levke Caesar sa univerziteta Maynooth u Irskoj.

Usporena morska struja mogla bi da ohladi Sjeverni Atlantik i uzrokuje promjene u vazdušnoj struji tako da donese još toplijeg vazduha u centralnu Evropu, što bi moglo da znači i još vrelih talasa.
Svi ovi faktori mogu i da djeluju zajedno ili da se prepliću, pa je teško utvrditi glavnog krivca za vrele talase.
Naučnici su saglasni da je potrebno još istraživanja kako bi se utvrdilo zašto se Evropa zagrijava toliko brzo. Jasno je, kažu, da će ljeta u Evropi biti sve toplija.

Vautard zakljčuje da nadležni treba da se spreme na toplotne talase i do 50 stepeni.
– Da mi je neko prije 20 godina rekao da će biti 40 stepeni u Londonu, ne bih mu vjerovao. Ali, desilo se – kaže Vautard.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

GRAD BUDUĆNOSTI Saudijska Arabija gradi mjesto kao iz futurističkih filmova

Published

on

By

Saudijski princ Mohamed bin Salman objavio je dizajn impozantnog futurističkog grada osmišljenog u okviru programa “Vision 2030” i projekta pod nazivom NEOM.

Riječ je o gradu nazvanom “The Line” (u prijevodu “Linija”), a kako je kazao prestolonasljednik, to je mjesto za one koji sanjaju o boljem sutra. Ističe da je ovaj grad primjer koji će u budućnosti slijediti urbane zajednice.

Grad će imati višeslojnu unutrašnju strukturu i 100 posto će koristiti obnovljivu energiju. Imaće vanjsku fasadu poput ogledala što ovaj grad čini prepoznatljivim već na prvi pogled.

– Ideja vertikalnog slojevitog postavljanja svih funkcija jednog grada daje ljudima mogućnost da se neometano kreću u tri dimenzije. To je koncept koji se zove urbanizam nulte gravitacije – rekao je Mohamed bin Salman.

Unutrašnjost grada je mješavina urbanizma i prirode. On je bez puteva i automobila što u potpunosti smanjuje emisiju CO2 u atmosferu i ovakva karakteristika The Line čini prvim ovakvim gradom. Umjesto puteva i saobraćajnica, imaće ulice izgrađene zajedno sa prirodom.

Površina ovog grada iznosiće 34 kvadratna kilometra što ga čini i jednim od najvećih gradova na svijetu u poređenju sa postojećim velikim gradovima. Kompleks će moći da primi devet miliona ljudi.

Ističe se da The Line, ovako kako je zamišljen, ispunjava svoj glavni cilj, a to je poboljšanje i očuvanje zdravlja budućih građana. Plan je stvoriti savršenu klimu za život u budućnosti sa ugodnim temperaturama tokom cijele godine, piše Klix.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Koliko je sna potrebno štencima?

Published

on

By

Ako vaše štene spava satima, ne morate se brinuti. Prema veterinarima, za štence je uobičajeno da spavaju i do 18 sati u danu.

– Štenci su zaigrani, znatiželjni, troše gomilu energije i grade mišiće i mozak pa se jako iscrpljuju. U redu je ako spavaju i između 18 i 20 sati u danu – kaže za Daily Paws veterinar Jeff Werber.

Zapamtite, štenci rastu puno brže od nas. Zbog toga moraju puno jesti, kao i puno spavati.

Svako štene je drugačije. Ima drugačije gene, drugačije okruženje i vlasnike, kao i drugačiji raspored. Zbog toga ne postoji jedinstven odgovor na pitanje koliko sna treba štenetu.

– Ako želi spavati, pustite ga da spava. Ako se želi igrati, igrajte se s njim. Ako ste zauzeti, pobrinite se da ima društvo ili zabavne igračke – predlaže Werber.

Pse ćete naučiti rasporedu ako mu hranu dajete uvijek u isto vrijeme te ako idete spavati svaki dan u isto vrijeme. Kako štene bude raslo, tako će se prilagođavati vašem obrascu.

Veterinara treba posjetiti ako štene nije aktivno nakon što se probudi, ako ima smanjen apetit i ako imate osjećaj da nije svoje.

– Ako štene ubrzano diše u snu ili stenje, ne jurite veterinaru. To je normalno jer i psi sanjaju – zaključio je Werber.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Naučnici na pragu otkrića tajne ljudske svijesti

Published

on

By

Izraelski naučnici u najnovijem istraživanju pokušali su da pronađu ključ za naučnu enigmu: Kako budni mozak transformiše senzorni unos u svjesno iskustvo? Tokom sna reakcija mozga na zvuk ostaje jaka, ali jedna ključna karakteristika svjesne pažnje nestaje.

Revolucionarna studija Univerziteta u Tel Avivu oslanjala se na podatke prikupljene sa elektroda ugrađenih, u medicinske svrhe, duboko u ljudski mozak.

Informacije su korišćene za ispitivanje razlika između odgovora moždane kore na zvukove u snu u odnosu na budno stanje.

Istraživači su bili iznenađeni kada su otkrili da reakcija mozga na zvuk ostaje snažna tokom spavanja u svim parametrima osim u jednom: nivou alfa-beta talasa povezanih s pažnjom na slušni unos i srodnim očekivanjima. To znači da tokom spavanja mozak analizira slušni unos, ali nije u stanju da se fokusira na zvuk ili da ga identifikuje, pa stoga ne dolazi do svjesnog stanja.

Autori studije ističu da je ona jedinstvena po tome što se zasniva na rijetkim podacima sa elektroda ugrađenih duboko u ljudski mozak, omogućavajući tako praćenje električne aktivnosti mozga u visokoj rezoluciji, do nivoa pojedinačnih neurona. Iz razumljivih razloga, elektrode se ne mogu implantirati u mozak živih ljudi samo zbog naučnog istraživanja, ali u ovoj studiji naučnici su bili u mogućnosti da koriste specijalnu medicinsku proceduru u kojoj su elektrode implantirane u mozak pacijenata s epilepsijom, prateći aktivnost u različitim dijelovima njihovog mozga u svrhu dijagnoze i liječenja.

Pacijenti su se dobrovoljno prijavili da pomognu u ispitivanju odgovora mozga na slušnu stimulaciju u budnom stanju u odnosu na spavanje.

Istraživači su postavili zvučnike koji emituju različite zvukove pored pacijentovog kreveta i uporedili podatke s implantiranih elektroda – neuronske aktivnosti i električnih talasa u različitim dijelovima mozga – tokom budnosti u odnosu na različite faze sna. Sveukupno, tim je prikupio podatke od preko 700 neurona, oko 50 neurona kod svakog pacijenta, tokom osam godina.

Dr Hana Hajat, koja je rukovodila istraživanjem, kaže: “Nakon što se zvuk primi u uho, signali se prenose sa jedne ćelije na drugu u mozgu. Donedavno se vjerovalo da tokom sna ovi signali brzo opadaju kada stignu do moždane kore. Ali posmatrajući podatke prikupljene sa elektroda, bili smo iznenađeni kada smo otkrili da je reakcija mozga tokom spavanja bila mnogo jača i kompleksnija nego što smo očekivali. Štaviše, ovaj snažan odgovor se proširio na mnoge regione moždane kore. Snaga moždanog odgovora tokom spavanja je bila slična odgovoru tokom budnosti, u svemu osim jedne specifične karakteristike, gdje je zabilježena dramatična razlika – u nivou aktivnosti alfa-beta talasa.”

Istraživači objašnjavaju da su alfa-beta talasi (10-30Hz) povezani sa procesima pažnje i očekivanja, koji se kontrolišu povratnim informacijama iz viših regija u mozgu. Kako signali putuju “odozdo prema gore” od čulnih organa ka višim regijama, dolazi i do pokreta “odozgo nadolje” – viši regioni, oslanjajući se na prethodne informacije koje su se akumulirale u mozgu, djeluju kao vodič, šaljući dolje signale kako bi uputili senzorne regije na koji unos da se fokusiraju, a koji da ignorišu itd.

Tako, na primjer, kada se određeni zvuk dopre do uha, viši regioni mogu da kažu da li je nov ili poznat i da li zaslužuje pažnju ili ne. Ova vrsta moždane aktivnosti se manifestuje u suzbijanju alfa-beta talasa. I zaista, prethodne studije su pokazale visok nivo ovih talasa u stanjima mirovanja i anestezije. Prema trenutnoj studiji, snaga alfa-beta talasa je glavna razlika između odgovora mozga na zvučne unose u stanjima budnosti u odnosu na spavanje.

Jedan od autora studije, profesor Juval Nir, rezimira: “Naši nalazi imaju široke implikacije izvan ovog specifičnog eksperimenta. Prvo, oni pružaju važan ključ za drevnu, fascinantnu enigmu: Šta je tajna svesti? Šta je ‘iks-faktor’, aktivnost mozga koja je jedinstvena za svijest, koja nam omogućava da budemo svjesni stvari koje se dešavaju oko nas kada smo budni i koja nestaje kada spavamo? U ovoj studiji smo otkrili novi trag, a u budućim istraživanjima namjeravamo da dalje istražimo mehanizme odgovorne za ovu razliku”.

“Sada imamo jasnu kvantitativnu mjeru, prvu takve vrste, za procjenu svijesti pojedinca o dolaznim zvukovima. Nadamo se da će u budućnosti, sa poboljšanim tehnikama za mjerenje alfa-beta moždanih talasa i neinvazivnim metodama praćenja kao što je EEG, biti moguće precizno procijeniti stanje svijesti osobe u različitim situacijama, npr: provjera da li pacijenti ostaju bez svijesti tokom hirurške procedure, praćenje svijesti ljudi sa demencijom ili utvrđivanje da li je osoba koja je navodno u komi, nesposobna da komunicira, zaista nesvjesna svog okruženja. U takvim slučajevima, nizak nivo alfa-beta talasa kao odgovor na zvuk može sugerisati da osoba, iako se smatra nesvjesnom, može u stvari da percipira i razumije riječi koje se izgovaraju oko nje. Nadamo se da će naši nalazi poslužiti kao osnova za razvoj efikasne nove metode za mjerenje nivoa svijesti pojedinaca koji su navodno u različitim stanjima nesvijesti”, zaključuje profesor Nir, piše Sajens dejli, a prenosi RTS.

Nastavi čitati

Aktuleno