Connect with us

Zdravlje

Žena alergična na gravitaciju?

Kladimo se da za ovo još niste čuli da je moguće

Osuđena na život u horizontali, ova 28-godišnjakinja pada u nesvjest do 10 puta dnevno i može da ustane na samo tri minuta prije nego što se onesvesti zbog rijetke bolesti od koje pati

Ranije „super aktivna“ 28-godišnjakinja danas je vezana za krevet i pati od iscrpljujućih nesvjestica nakon što je postala „alergična na gravitaciju“. Lindsi Džonson, iz Bangora u američkoj državi Mejn, ne može da ustane duže od tri minuta a da se ne onesvjesti, zbog čega se oslanja na svog muža u obavljanju osnovnih zadataka.

Nekada mornarički mehaničar, iz medicinskih razloga otpuštena 2018.godine, sada provodi do 23 sata u krevetu svakog dana, a jedina aktivnost joj je što nakratko ustaje da bi se istuširala, što takođe mora da uradi sjedeći. Kada ima loš dan, prema pisanju Daily Mail, Džonsonova može da se onesvjesti i do 10 puta dnevno.

Nakon godina šetanja od doktora do doktora koji su tražili odgovor šta joj se dešava, ove godine joj je konačno dijagnostikovan sindrom posturalne tahikardije (PoTS). U pitanju je abnormalno ubrzanje otkucaja srca izazvano stajanjem ili sjedenjem i može izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu kao rezultat. Iako je ovo stanje je teško dijagnostikovati, nije rijetko i iznenađuju podaci da čak jedan od 100 Britanaca i Amerikanaca živi sa nekim oblikom PoTS-a.

Kada ustanemo, gravitacija prirodno povlači dio naše krvi na stomak, ruke i stopala. Tijelo automatski odogovori tako što kompenzuje ovu promjenu blagim povećanjem otkucaja srca kako bi se održao normalan protok krvi. Međutim, kod onih koji pate od PoTS-a, broj otkucaja srca se ubrzano poveća kao odgovor na iznenadnu promjenu krvnog pritiska, što dovodi do mučnine, vrtoglavice i nesvjestice.

Iako tehnički nije alergija, što je pretjerana reakcija imunog sistema organizma na određenu supstancu, oni koji pate od ovog poremećaja ga tako nazivaju.

– Alergična sam na gravitaciju — zvuči ludo, ali je istina. Ne mogu da ustanem duže od tri minuta, a da ne osjetim nesvjesticu, da mi je muka ili da se ne onesvjestim. Cijeli dan sam u krevetu — do 23 sata dnevno – izjavila je Džonsonova koja je počela da pati od bolova u stomaku i leđima još u oktobru 2015.

Ona je iz medicinskih razloga otpuštena iz američke mornarice u maju 2018. nakon što su se njeni simptomi postali sve teži, a ljekari nisu mogli da pronađu izvor njenog stanja. Kasnije te godine bol se pogoršao i počela je redovno da povraća.

– Bilo je tako loše da sam vrištala od bolova – opisala je svoje stanje, dok ljekari nisu bili ništa bliži tome da joj daju bilo kakve odgovore šta joj se dešava. Čak su u jednom trenutku pripisali njene simptome napadima anksioznosti.

Njeno stanje se dodatno pogoršalo nakon što se onesvjestila u bolničkom liftu u oktobru 2020.

– Bilo je zaista strašno. Moja nesvjestica se od tada još više pogoršala. Svuda sam padala u nesvjest, dok sam kupovala u u supermarketu, na ulici, u teretani. Jednom sam se čak onesvjestila nakon što je moj pas zalajao – priča ova nesretna žena.

Konačno, u februaru ove godine, ljekar joj je preporučio da preduzme tilt-test posebno za PoTS. Ovaj test uključuje ležanje u specijalno dizajniranom stolu koji se postepeno naginje sve dok se osoba ne nađe u uspravnom položaju, dok joj ljekari mjere puls. PoTS se dijagnostikuje kada se broj otkucaja srca poveća za 30 otkucaja u minuti iznad normalnog nivoa mirovanja za tu osobu u periodu od oko 30 sekundi, uz simptome kao što su vrtoglavica ili nesvjestica.

Džonsonova se danas potpuno oslanja na svog muža Džejmsa kao svog njegovatelja.

– Nikada nisam mislila da ću sa 28 godina morati da koristim stolicu za tuširanje. Ne mogu više da napustim kuću. Ne postoji lijek, ali sam tako zahvalan Džejmsu i što sam konačno saznala šta nije u redu sa mnom.

Iako je sada na beta blokatorima, lijeku koji smanjuje broj otkucaja srca, što je smanjilo njene nesvjestice sa 10 na tri puta dnevno i pomoglo joj kod mučnine, bolest i dalje kontroliše njen život.

– Još uvijek ne mogu ništa da uradim. Zaista je iscrpljujuće. Ne mogu da radim kućne poslove, a Džejms mora da kuva, čisti i pomaže mi da se istuširam i operem.

PoTS je teško dijagnostikovati zbog niza simptoma koji se mogu pripisati drugim stanjima. Ovi simptomi uključuju nesvjesticu, „moždanu maglu“, glavobolje, loš san, mučninu i bol u grudima. Šta izaziva PoTS nije poznato, ali se može razviti kod ljudi u tinejdžerskim godinama ili nakon teške bolesti, traumatske povrede ili trudnoće. Drugi uzroci uključuju stanja kao što su rak, dijabetes, trovanje alkoholom ili metalima.

Iako svako može da razvije PoTS, on se uglavnom dijagnostikuje kod djevojaka i žena između 15 i 50 godina. Ne postoji lijek, ali ovo stanje može da se kontroliše sa promjenama u načinu života koje utiču na krvni pritisak, kao što je izbjegavanje kofeina i alkohola i putem lijekova. Ponekad stanje prolazi samo od sebe, ali uglavnom u slučajevima koji su se razvili kod tinejdžera.

Zdravlje

Moždani udari zapaženi i kod mladih oboljelih od korone

U Centru za vaskularna oboljenja mozga, pri Institutu za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”, moždani udar u toku i nakon preležane korone zapažen je kod mladih, koji imaju između 25 i 35 godina.

“Godinu dana i tri meseca u okviru Instituta za kardiovaskularne bolesti ‘Dedinje’ postoji Centar za vaskularna oboljenja mozga, a u tom periodu imali smo oko 600 pacijenata sa nasloženijim oboljenima krvnih sudova mozga i kičmene moždine i vrata. Sve intervencije koje se rade u svetu, mogu i u našem Centru. Pre svega to su moždane aneurizme, arterijuvenske malformacije mozga i kičmene moždine, suženje krvnih sudova mozga, karotivno-kavernozne fistule, suženje krvnih sudova vrata i mozga, kao i pacijenti koji imaju aktutni moždani udar”, rekao je za Tanjug Slobodan Ćulafić, interventi neuroradiolog.

“Mi smo primetili da se kod 70 pacijenata koji su preležali koronu ili u toku samog virusa, razvio akutni moždani udar. To je za nas bilo iznenađenje, jer je reč o mladim ljudima između 25 i 35 godina. Čak smo imali jednu pacijentkinju koja ima 28 godina, a koja je bila u petom mesecu trudnoće”, rekao je Ćulafić.

“Za ove pacijente koji imaju akutni moždani udar je veoma važno da dođu u prvih šest sati, kada možemo uspešno da radimo endovaskularnu intervenciju i sprečimo posledice šloga i svedemo na minimalno moguće kompilikacije”, rekao je on.

Dodao je da su najčešći uzroci moždanog udara da pacijenti imaju srčana oboljenja ili aritmije, na osnovu čega se razvija moždani udar ili u 20 odsto slučajeva dolazi do promjene na krvnim sudovima vrata i mozga.

“Tu je i grupa sa povećanim masnoćama, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, razni uzroci i faktori mogu biti”, rekao je Ćulafić. Poručio je da prevencija podrazumijeva dobru kardiološku zaštitu kao i da se obavljaju dijagnostičke procedure.

Nastavi čitati

Zdravlje

Stručnjaci riješili dilemu: Evo kako spavanje u čarapama utiče na cirkulaciju!

Konačno znamo da li spavanje sa čarapama šteti ili doprinosi zdravlju.

Temperature su se spustile, znatno je hladnije, a mnogi ljudi se nimalo ne raduju tome. Ako stalno “cvokoćete”, možda je potrebno da se obratite ljekaru, naročito ako su vam stalno hladna stopala.

Ipak, spavanje sa čarapama je brza opcija kojoj pribjegavamo, trudeći se da zadržimo toplotu što je više moguće. Postoje oprečna mišljenja o spavanju sa čarapama – neki ovaj potez smatraju lošim po cirkulaciju, dok nova istraživanja pokazuju drugačije.

Mar De Karlo, stručnjak za spavanje, smatra da postoji više prednosti spavanja u čarapama tokom zime. Čarape mogu pomoći ljudima da brže utonu u san i spavaju duže uslijed procesa koji se zove distalna vazodilatacija. Rezultati su pokazali da nošenje čarapa povećava dotok i cirkulaciju krvi.

Jedna studija, koja je uključivala manji broj ispitanika, pokazala je da su oni koji su nosili čarape tonuli u san oko 7,5 minuta brže, spavali 32 minuta duže i budili se 7,5 puta manje tokom noći od onih koji su spavali bosi.

“Niže tjelesne temperature povezane su s pospanošću, a dokazi upućuju na to da korišćenje čarapa ili drugih metoda grijanja stopala može da snizi tjelesnu temperaturu i pomogne nam da brže zaspimo”, smatraju stručnjaci.

Podsjetimo, hirurg Armen Avakjan je jednom prilikom otkrio za koga je ova navika pogubna. Kako je istakao, u nekim slučajevima i kod određenih pacijenata, ona može da izazove infekcije, pa čak i nekrozu, odnosno odumiranje, truljenje tkiva. Zato je izdvojio one koji ni u kom slučaju ne bi trebalo da idu u krevet u čarapama.

Nastavi čitati

Zdravlje

VODEĆI UZROK SMRTNOSTI U SRPSKOJ: Stres može da udvostruči rizik od srčanog udara

Od ukupnog broja preminulih za godinu dana u Srpskoj, gotovo svaki drugi bitku izgubi zbog bolesti cirkulatornog sistema.

Prema poslednjim dostupnim podacima, u Srpskoj su u 2020. godini preminule 16.582 osobe, od čega je od kardiovaskuranih bolesti umrlo njih 7.602.

Stručnjaci upozoravaju da psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara, dok vježbanje, i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa.

Naglašavaju da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti uticanjem na faktore rizika koji su povezani sa ponašanjem pojedinca, kao što su upotreba duvana, nepravilna ishrana i gojaznost, fizička neaktivnost i štetna upotreba alkohola.

U Institutu za javno zdravstvo RS kažu da je grupa kardiovaskularnih bolesti na prvom mjestu kao uzrok smrtnosti u Srpskoj.

Ističu da najvažniji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a koji su vezani za ponašanje pojedinca, jesu nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana i štetna upotreba alkohola.

– Efekti tih faktora rizika u ponašanju mogu se pojaviti kod pojedinca kao povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina i gojaznost. Ovi „posredni faktori rizika“ ukazuju na povećan rizik od razvoja srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija – ističe specijalista socijalne medicine Dragana Grujić-Vujmilović.

Prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

– Pored toga, liječenje dijabetesa, povišenog krvnog pritiska i visokih lipida u krvi može biti neophodno za smanjenje kardiovaskularnog rizika i sprečavanje srčanog i moždanog udara. Oni koji žive sa dijabetesom tip 2 imaju dvostruko veću vjerovatnoću da umru od srčanih bolesti i moždanog udara u poređenju sa pacijentima bez dijabetesa – rekla je Grujić Vujmilović, povodom obolježavanja Svjetskog dana srca, 29. septembra.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuleno