Društvo
Žene iz BiH i dalje ilegalno nude surogat majčinstvo
Surogat majčinstvo u BiH je i dalje zabranjeno zakonom, ali se još uvijek, po svemu sudeći ilegalno, nudi putem interneta, gdje je čak osam žena iz BiH registrovano kao surogat majke.
Na najpoznatijoj međunarodnoj stranici za surogat majčinstvo “findsurrogatemother.com” možemo pronaći surogat majke iz bilo koje države i regiona, pa tako i iz Bosne i Hercegovine. Pri ulasku na sajt možemo vidjeti da osam žena nudi ove usluge u Bosni i Hercegovini, od kojih je većina iz Banjaluke, dok su ostale iz Zenice, Doboja, Tuzle i Mostara.
Pri ulasku na stranicu možete odabrati državu i region, a dalje možete birati čak rasu majke, boju kose, te druge specifikacije, pa čak i to da li su pušači ili ne.
Sve ovo implicira da par iz Bosne i Hercegovine u nekoliko klikova može doći do ovih informacija.
Dalje možete ove potencijalne majke sortirati i po “nivou njihove aktivnosti” na sajtu. Neke su posljednji put bile aktivne prošle godine, a neke nisu ulazile u svoj profil od 2015. U svakom slučaju, pri ulasku na njihove profile mogu se vidjeti neke specifikacije, kao i pitanje da li trenutno stoje u položaju “pomaganja porodici”.
Da li je iko zaista tražio usluge ovih žena, nije poznato, ali u svakom slučaju njihovo postojanje poteže pitanje surogat majčinstva u Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj.
U Srpskoj je surogatstvo zabranjeno zakonom, te je pitanje potpomognute oplodnje regulisano važećim Zakonom o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom.
Kako je ovim zakonom propisano, u postupcima oplodnje dozvoljeno je korištenje vlastitih polnih ćelija bračnih i vanbračnih partnera, odnosno dozvoljena je homologna oplodnja.
“Zabranjeno je darivanje polnih ćelija, polnih tkiva i embriona koje nije obavljeno između bračnih drugova, odnosno vanbračnih partnera, a zabranjeno je i darivanje ljudskih embriona za primjenu postupaka biomedicinske potpomognute oplodnje”, stoji u tom zakonu.
Surogat majčinstvo je, prema slovu ovog zakona, izričito zabranjeno, a zabranjena je i bilo kakva reklamacija objavom javnog oglasa ili na bilo koji drugi način.
Usluge rađanja djeteta za drugog se ne smiju ni ugovarati, te svi ugovori, sporazumi ili drugi pravni poslovi o rađanju djeteta za drugog su ništavni.
Postojanje ove internet platforme poteže i pitanje da li je surogat majčinstvo nešto što je parovima potrebno. Odnosno da li bi se oni odlučili na ovaj korak i da jeste legalno.
Kako stručnjaci tvrde, postoje načini rješavanja ovog pitanja, odnosno postoje vidovi vantjelesne oplodnje koji su legalni i regulisani, te parovi koji ne mogu da dobiju dijete imaju zakonom regulisane mogućnosti da to ostvare.
Kako je za “Nezavisne” kazala Aleksandra Govedarović, specijalistkinja ginekologije i akušerstva, u teoriji bi surogat majčinstvo pomoglo ženama koje nemaju matericu, te ne mogu da nose dijete.
Pored toga, u državama u kojima je ovo legalno, pitanje surogatstva su predstavili više kao pitanje pomodarstva nego kao pitanje krajnje nužde ili stvar velike potrebe.
Kako se ističe, struka o ovom pitanju nema definitivan stav, jer nema mnogo parova koji se raspitaju, traže ili razmišljaju u ovom pravcu.
“Previše je ovdje etičkih pitanja i moralnih dilema za našu sredinu”, kazala je Govedarovićeva.
Sa ovom temom Govedarovićeva ističe značaj doniranja jajnih ćelija, koje bi pri svom regulisanju ženama bilo od velikog značaja.
“Ovo bi se odnosilo na žene koje nemaju svoje jajne ćelije ili žene preko 40. godine kod kojih ne možemo dobiti adekvatne ćelije ni embrione”, kazala je ona.
S tim u vezi, ni zahtjeva za donaciju jajnih ćelija u BiH još nije bilo, a kako dodaje Govedarovićeva, nema ni donatora.
Kako su stručnjaci objasnili, surogat majčinstvo je zamjena za matericu. Ovde jedan partner, odnosno žena da svoje jajne ćelije, a drugi partner, odnosno muž ili vanbračni partner da svoje spermatozoide, od kojih nastane embrion koji se postavi u matericu druge žene koja će ovu trudnoću da nosi.
Zbog pitanja da li je bilo inicijativa u smjeru stavljanja surogatstva pod zakonske okvire obratili smo se Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, gdje su za “Nezavisne” kazali da zahtjeva u ovom pravcu nije bilo.
“Riječ je o multiresornom pitanju i složenoj proceduri koja se ne odnosi isključivo na zdravstvo i nije dozvoljena u većini zemalja, uključujući region”, poručili su iz nadležnog ministarstva.
Društvo
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.
Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.
Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.
Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.
“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.
Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.
U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.
Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.
“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.
Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .
U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.
Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.
“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.
Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.
(Mondo)
Društvo
Srpska bogatija za 32 bebe
U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.
Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.
U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.
Društvo
POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open
Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.
– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.
Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.
Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.