Connect with us

Društvo

Žene iz BiH i da­lje ile­gal­no nu­de su­ro­gat majčin­stvo

Su­ro­gat majčin­stvo u BiH je i da­lje za­bra­nje­no za­ko­nom, ali se još uvijek, po sve­mu su­deći ile­gal­no, nu­di putem in­ter­ne­ta, gdje je čak osam žena iz BiH re­gis­tro­va­no kao su­ro­gat maj­ke.

Na naj­po­zna­ti­joj međuna­ro­dnoj stra­ni­ci za su­ro­gat majčin­stvo “fin­dsur­ro­ga­te­mot­her.com” možemo pro­naći surogat maj­ke iz bi­lo ko­je države i re­gi­ona, pa ta­ko i iz Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne. Pri ulas­ku na sajt možemo vi­dje­ti da osam žena nu­di ove uslu­ge u Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni, od ko­jih je većina iz Ba­nja­lu­ke, dok su os­ta­le iz Ze­ni­ce, Do­bo­ja, Tu­zle i Mos­ta­ra.

Pri ulas­ku na stra­ni­cu možete oda­bra­ti državu i re­gi­on, a da­lje možete bi­ra­ti čak ra­su maj­ke, bo­ju ko­se, te dru­ge spe­ci­fi­ka­ci­je, pa čak i to da li su pu­šači ili ne.

Sve ovo im­pli­ci­ra da par iz Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne u ne­ko­li­ko kli­ko­va može doći do ovih in­for­ma­ci­ja.

Da­lje možete ove po­ten­ci­jal­ne maj­ke sor­ti­ra­ti i po “ni­vou nji­ho­ve akti­vnos­ti” na saj­tu. Ne­ke su po­slje­dnji put bile akti­vne pro­šle go­di­ne, a ne­ke ni­su ula­zi­le u svoj pro­fil od 2015. U sva­kom slučaju, pri ulas­ku na nji­ho­ve pro­fi­le mo­gu se vi­dje­ti ne­ke spe­ci­fi­ka­ci­je, kao i pi­ta­nje da li tre­nu­tno sto­je u po­ložaju “po­ma­ga­nja po­ro­di­ci”.

Da li je iko za­is­ta tražio uslu­ge ovih žena, ni­je po­zna­to, ali u sva­kom slučaju nji­ho­vo pos­to­ja­nje po­teže pi­ta­nje su­ro­gat majčin­stva u Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni, odno­sno Re­pu­bli­ci Srpskoj.

U Srpskoj je su­ro­gat­stvo za­bra­nje­no za­ko­nom, te je pi­ta­nje po­tpo­mo­gnu­te oplo­dnje re­gu­li­sa­no važećim Za­ko­nom o li­ječenju ne­plo­dnos­ti bi­ome­di­cin­ski po­tpo­mo­gnu­tom oplo­dnjom.

Ka­ko je ovim za­ko­nom pro­pi­sa­no, u pos­tup­ci­ma oplo­dnje do­zvo­lje­no je ko­ri­šte­nje vlas­ti­tih pol­nih ćeli­ja bračnih i van­bračnih par­tne­ra, odno­sno do­zvo­lje­na je ho­mo­lo­gna oplo­dnja.

“Za­bra­nje­no je da­ri­va­nje pol­nih ćeli­ja, pol­nih tki­va i em­bri­ona ko­je nije obav­lje­no između bračnih dru­go­va, odno­sno van­bračnih partnera, a za­bra­nje­no je i da­ri­va­nje ljud­skih em­bri­ona za pri­mje­nu pos­tu­pa­ka bi­ome­di­cin­ske po­tpo­mognute oplo­dnje”, sto­ji u ­tom za­ko­nu.

Su­ro­gat majčin­stvo je, pre­ma slo­vu ovog za­ko­na, izričito za­bra­nje­no, a za­bra­nje­na je i bi­lo ka­kva re­kla­ma­ci­ja obja­vom ja­vnog ogla­sa ili na bi­lo ko­ji dru­gi način.

Uslu­ge rađanja dje­te­ta za dru­gog se ne smi­ju ni ugo­va­ra­ti, te svi ugo­vo­ri, spo­ra­zu­mi ili dru­gi pra­vni po­slo­vi o rađanju dje­te­ta za dru­gog su ni­šta­vni.

Pos­to­ja­nje ove in­ter­net pla­tfor­me po­teže i pi­ta­nje da li je su­ro­gat majčin­stvo ne­što što je pa­ro­vi­ma po­tre­bno. Odno­sno da li bi se oni odlučili na ovaj ko­rak i da jes­te le­gal­no.

Ka­ko stručnja­ci tvrde, pos­to­je načini rje­šava­nja ovog pi­ta­nja, odno­sno pos­to­je vi­do­vi van­tje­le­sne oplo­dnje ko­ji ­su le­gal­ni i re­gu­li­sa­ni, te pa­ro­vi ko­ji ne mo­gu da do­bi­ju di­je­te ima­ju za­ko­nom re­gu­li­sa­ne mo­gućnos­ti da to os­tva­re.

Ka­ko je za “Ne­za­vi­sne” ka­za­la Ale­ksan­dra Go­ve­da­ro­vić, spe­ci­ja­lis­tkinja gi­ne­ko­lo­gi­je i aku­šer­stva, u te­ori­ji bi su­ro­gat majčin­stvo po­mo­glo žena­ma ko­je ne­ma­ju ma­te­ri­cu, te ne mo­gu da no­se di­je­te.

Po­red to­ga, u država­ma u ko­ji­ma je ovo le­gal­no, pi­ta­nje su­ro­gat­stva su pred­sta­vi­li vi­še kao pi­ta­nje po­mo­dar­stva ne­go kao pitanje kraj­nje nužde ili stvar ve­li­ke po­tre­be.

Ka­ko se is­tiče, stru­ka o ovom pi­ta­nju ne­ma de­fi­ni­ti­van stav, jer ne­ma mno­go pa­ro­va ko­ji se ra­spi­ta­ju, traže ili ra­zmiš­lja­ju u ovom prav­cu.

“Pre­vi­še je ov­dje etičkih pi­ta­nja i mo­ral­nih di­le­ma za na­šu sre­di­nu”, ka­za­la je Go­ve­da­ro­vićeva.

Sa ovom te­mom Go­ve­da­ro­vićeva is­tiče značaj do­ni­ra­nja jaj­nih ćeli­ja, ko­je bi pri svom re­gu­li­sa­nju žena­ma bi­lo od ve­li­kog značaja.

“Ovo bi se odno­si­lo na žene ko­je ne­ma­ju svo­je jaj­ne ćeli­je ili žene pre­ko 40. go­di­ne kod ko­jih ne možemo do­bi­ti ade­kva­tne ćeli­je ni em­bri­one”, ka­za­la je ona.

S tim u ve­zi, ni zah­tje­va za do­na­ci­ju jaj­nih ćeli­ja u BiH još ni­je bi­lo, a ka­ko do­da­je Go­ve­da­ro­vićeva, ne­ma ni do­na­to­ra.

Ka­ko su stručnja­ci obja­sni­li, su­ro­gat majčin­stvo je za­mje­na za ma­te­ri­cu. Ov­de je­dan par­tner, odno­sno žena da svo­je jaj­ne ćeli­je, a dru­gi par­tner, odno­sno muž ili van­bračni par­tner da svo­je sper­ma­to­zo­ide, od ko­jih nas­ta­ne em­bri­on ko­ji se pos­ta­vi u ma­te­ri­cu dru­ge žene ko­ja će ovu tru­dnoću da no­si.

Zbog pi­ta­nja da li je bi­lo ini­ci­ja­ti­va u smje­ru stav­lja­nja su­ro­gat­stva pod za­kon­ske okvi­re obratili smo se Mi­nis­tar­stvu zdrav­lja i so­ci­jal­ne za­šti­te Re­pu­bli­ke Srpske, gdje su za “Ne­za­vi­sne” ka­za­li da zah­tje­va u ovom prav­cu ni­je bi­lo.

“Ri­ječ je o mul­ti­re­sor­nom pi­ta­nju i složenoj pro­ce­du­ri ko­ja se ne odno­si is­ključivo na zdrav­stvo i ni­je do­zvo­lje­na u većini ze­ma­lja, uključujući re­gi­on”, po­ručili su iz na­dležnog mi­nis­tar­stva.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno