Connect with us

Zanimljivosti

„Zevs mašina“: Naučnici koriste lasere za navođenje munja

Munja, jedan od najsnažnijih prirodnih događaja, oslobađa milione volti u djelićima sekunde. Njena razorna snaga može da oštetiti zgrade, preopteretiti električne mreže, izazove požar i uzrokuje smrt i povrede. Njena moć opisana je u trilogiji „Povratak u budućnost“, u kojoj je munja korišćena za punjenje vremenske mašine.
Međunarodni tim naučnika tvrdi da je uspeo da uspešno upravljao munjama koristeći lasersku tehnologiju, po prvi put tokom oluje u Švajcarskoj.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Photonics, fizičar Aurelien Hauard, iz Laboratorije za primjenjenu optiku Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja u Parizu i njegove kolege sa Univerziteta u Ženevi, opisali su prvu demonstraciju tehnologije laserskog navođenja munje do zemlje.

Oni su objasnili da je eksperiment sproveden u leto 2021. na planini Santis u sjeveroistočnoj Švajcarskoj, gdje su istraživači instalirali teravat laser sa velikom stopom ponavljanja u blizini telekomunikacionog tornja u koji grom udara oko 100 puta godišnje.

Naučnici su objasnili da je laser bio aktiviran svaki put kada je bila prognozirana olujna aktivnost na tom području između juna 2021. i septembra 2021. Oni su istakli da je toranj pogođen sa najmanje 16 munja, od kojih su četiri nastala tokom laserske aktivnosti, i da su sva četiri udarca presretnuta.

„Sve je zabilježeno sa dve odvojene kamere velike brzine. Vođenje munja laserskim filamentima potvrđeno je u tri druga slučaja interferometrijskim merenjima veoma visoke frekvencije, a broj rendgenskih rafala otkrivenih tokom vođenih događaja groma uveliko se povećao“, naglasili su naučnici.

Istraživači sa Univerziteta u Ženevi rekli su u posebnom saopštenju da je analiza podataka pokazala da takozvani Lightning Laser Rod , „za razliku od drugih lasera, radi čak i u teškim vremenskim uslovima – kao što je magla koja može zaustaviti snop – jer bukvalno probija oblake.

Autori studije su istakli da njihov rad „utire put za nove atmosferske primjene ultrakratkih lasera i predstavlja važan korak napretka u razvoju zaštite od munja.

Kao sljedeći dio eksperimenta, naučnici planiraju da dodatno povećaju visinu laserskog dejstva, produžujući domet od 10 metara za 500 metara.

Koncept upotrebe lasera za sprečavanje udara groma prvi put je predstavljen 1970-ih. Radio je u laboratorijskim uslovima, ali nikada na terenu do eksperimenta 2021, prenosi međunarodni Sputnjik.

Zanimljivosti

BILO JE PITANJE DANA! Snima se stvarni “Skvid gejm”, učesnici kukaju zbog uslova

Neke od učesnika morali su iznijeti na nosilima, dok su drugi dobili ozebline od hladnoće.

Poznata striming platforma u tajnosti snima ovaj rijaliti šou u Velikoj Britaniji, a kao i u korejskoj seriji, 456 učesnika takmičiće se za lukrativnu nagradu koja u ovom slučaju iznosi 3.7 miliona funti.

Učesnici se ne suočavaju sa smrtnim posljedicama, ali uslovi na snimanju su neljudski jer temperatura iznosi oko minus tri stepena Celzijusova i u jednoj od igara učesnici moraju stajati potpuno mirno kako bi prošli dalje, što je izuzetno teško u lošim vremenskim uvjetima, piše Index.hr.

– To je kao ratna zona. Ljudi plaču na snimanju – rekao je jedan od učesnika i naglasio je kako su neke učesnike morali iznositi na nosilima, dok su drugi puzali na koljenima do cilja.

Neki su grcali u suzama
Producenti su prvo snimali takozvanu “ledenu kraljicu”, što se u seriji naziva “crveno svjetlo, zeleno svjetlo”, a učesnici su se morali trkati po jako hladnom vremenu.

– Kod nekih se pojavila hipotermija, ljudi su svejedno ostajali iako im je bilo loše, samo zato što je nagrada zaista velika. Neki su tokom ove igre predugo stajali ukipljeni na mjestu i bilo je posljedica. Neki su došli s nadom da će biti milioneri, a izašli su vrlo brzo grcajući u suzama – rekao je jedan učesnik i potom nastavio.

– Prava ratna zona, da. Iznosili su ljude sa seta, a na snimanju se ne smije ni pričati. Ako progovoriš, letiš napolje. Nekima su se noge smrzle, nisu ih mogli pomjeriti. Moglo se čuti kako neki zovu hitnu pomoć i onda bi doktori došli i mi bismo morali čekati još 30 minuta da se sve riješi. Bili smo premoreni na kraju snimanja, neke su nosili napolje – jadao se učesnik.

Svi smo se tresli
Drugi je učesnik naglasio kako im je bilo strašno hladno.

– Svi su se tresli na snimanju, bilo je prehladno. Uopšte nije bilo grijanja. Rekli su nam da, kada lutka iz igre počne pjevati, možemo krenuti naprijed, a kada stane s pjevanjem, ako se pomaknemo, letimo napolje. Dali su nam po dvije termo boce, čarape, majicu, patike i zelene trenerke – priča učessnik i zatim nastavlja.

– Osim toga, stavili su na nas deke s umjetnom krvlju koja se rasprsne ako pogriješimo i pomaknemo se, da djeluje kao da smo upucani – rekao je on, prenosi Avaz.

U prvoj rundi navodno su stotine igrača eliminisane, a ostali vrijeme do nove igre čekaju u krevetima na sprat, baš kao i u seriji. Na novu će igru morati pričekati do sljedećeg mjeseca, kada se nastavlja snimanje.

Znali su šta ih čeka
Šou se snima u tajnosti, a u njemu učestvuju ljudi iz raznih dijelova svijeta, poput SAD i Australije. Iz Netfliksa su poručili kako im je zdravlje učesnika najvažnije te da imaju redovne pauze za toalet i ručak.

– Sve smo učesnike pripremili na ono što ih čeka, i to sedmicama prije snimanja, baš zato da se mogu pripremiti na teške uslove. Došli su ovamo znajući što ih čeka. I isto tako, poduzeli smo sve korake kako bismo osigurali da se svaka igra odigra u sigurnim uslovima- poručili su iz Netfliksa.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

VELIKO DOSTIGNUĆE! Američki naučnici uspjeli presaditi djeliće ljudskog u mozak štakora

Revolucionarna studija pokazala je da su se “organoidi ljudskog mozga”, kuglice neurona veličine sjemenki sezama, uspjeli integrirati u mozak štakora, povezujući se s njihovim opskrbom krvlju i komunicirajući s neuronima štakora.

Tim koji stoji iza ovog rada sugerira da bi ljekari u budućnosti mogli uzgojiti komadiće moždanog tkiva iz pacijentovih vlastitih ćelija u laboratoriju i koristiti ih za popravak povreda mozga uzrokovanih moždanim udarom ili traumom.

“Ovo je nevjerovatno uzbudljivo za mene kao liječnika”, rekao je Isaak Ken, ljekar i asistent profesora neurohirurgije na Sveučilištu Pennsylvania.

Naučnici su pokazali da kada se uzgajaju u pravim uslovima, neuroni počinju formirati sićušne strukture nalik mozgu, što omogućuje naučnicima da istražuju razvojna stanja kao što je autizam.

Novi rad prva je demonstracija da se moždano tkivo uzgojeno u laboratoriju može uspješno implantirati u mjesto povrede kako bi se popravio mozak odrasle osobe, što sugerira da bi u budućnosti mogla postojati klinička primjena.

Chen i njegove kolege uzgajali su organoide ljudskog mozga u posudi dok nisu dostigli promjer od oko 1,5 mm. Kuglice tkiva su potom transplantirane u mozgove odraslih štakora koji su pretrpjeli ozljede vidnog korteksa. U roku od tri mjeseca, presađeni organoidi integrirali su se u mozak svog domaćina, povezujući se s opskrbom krvlju, proširivši se nekoliko puta u odnosu na početni volumen i šaljući projekcije koje su se povezivale s neuronima štakora.

“Nismo očekivali ovakav stepen funkcionalne integracije tako rano. Ovo sugerira da je transplantacija neuralnog tkiva u mozgu odraslog sisavca, posebno onog koji je poremećen nekom vrstom povrede, stvarno održiv put naprijed za neuralni popravak”, dodao je Chen.

Naučnici nisu procijenili jesu li implantati poboljšali sposobnost štakora da funkcioniraju, ali testovi su pokazali da su ljudski neuroni “ispaljivali” električne signale kada su štakori bili izloženi blještavim svjetlima. Chen je rekao da to podupire ideju da organoidi mogu djelovati kao “prazne procesne jedinice” koje bi mozak mogao apsorbirati i koristiti za obnovu nakon ozljede.

Dr. Serena Barral, predavačica razvojne neurologije na UCL-u, koja nije bila uključena u rad, opisala ga je kao “nevjerovatnu” demonstraciju čiste prilagodljivosti neurona.

“Postoji mnogo informacija koje se nalaze u samoj DNK i koje omogućuju neuronima da rade gdje god se nalazili, bilo da su u plastičnoj kutiji u laboratoriju ili u mozgu”, rekla je.

Dodala je da će u budućim kliničkim primjenama stepen do kojeg se mozak može popraviti vjerojatno ovisiti o tome koje su funkcije izgubljene.

“Vizualni korteks je jednostavniji, ali ako razmišljate o zamjeni područja koja su važna za govor, matematičke izračune, razmišljanje to bi moglo biti malo teže jer postoji mnogo sposobnosti mozga koje se razvijaju iskustvom”, dodala je Barral.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Otkopana kafana stara 5.000 godina sa ostacima hrane

Arheolozi su na ostacima drevne Mesopotamije, u Lagašu, južnom Iraku, otkrili veliku kafanu staru 5.000 godina koristeći “hirurški” precizan metod iskopavanja. Ovo otkriće nudi novi pogled na život običnih ljudi iz perioda od prije 5000 godina.

Na lokalitetu koji je bio javni prostor za jelo i koji datira iz oko 2700. godine p.n.e, istraživači su otkrili klupe, glineni frižider nazvan “zer”, peć i dijelove kontejnera za skladištenje, od kojih su mnogi još uvijek sadržavali hranu, ističe se u saopštenju Univerziteta u Pensilvaniji (SAD) i Univerziteta u Pizi (Italija) , a u kojem se navodi da su iskopavanja vršena u starom urbanom naselju koje nije pripadalo eliti.

Prema riječima arheologa na čelu sa Holi Pitman, direktorkom projekta Lagaš, otkriće nudi novi pogled na način života običnih ljudi koji su prije oko 5.000 godina nastanjivali ovaj dio svijeta, drevno naselje Mesopotamije.

“Ovu oblast od 1930. godine proučavaju stručnjaci sa američkog univerziteta. Tokom posljednje misije iskopavanja u jesen 2022. godine, tim je otkrio nekadašnji lokal za hranu i piće. Za to su stručnjaci primijenili metod sa italijanskog univerziteta, koji se sastoji u izvođenju iskopavanja mikrostratigrafskim slojevima, horizontalno, „kao da se radi veoma pažljiva operacija”, objasnila je Pitmanova, prenosi Sputnjik.

Arheolozi ističu da je Lagaš bio mjesto od velikog političkog, ekonomskog i vjerskog značaja, kao i područje sa lakim pristupom plodnoj zemlji, gdje su se ljudi bavili intenzivnom zanatskom proizvodnjom.

“Na preko 450 hektara, Lagaš je bio jedno od najvećih lokaliteta u južnom Iraku tokom trećeg milenijuma”, rekla je Pitmanova.

Nastavi čitati

Aktuleno