Društvo
Kriminalizacija klevete zatrpala bi tužilaštva i sudove
Ukoliko zaista dođe do kriminalizacije klevete i uvrede u Republici Srpskoj, biće to veliki pritisak na pravosuđe, s obzirom na to da se može očekivati dodatni priliv predmeta u tužilaštvima, a onda, moguće je, i u sudovima.
Jednoglasno to poručuju stručnjaci koji godinama prate rad pravosuđa i koji ističu da je to još jedan od razloga zbog kojih zeleno svjetlo, u ovoj formi, ne smije dobiti Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava, kaže da je jedan od razloga, zbog kojih kleveta ne bi trebalo da bude kriminalizovana, upravo to što će sudovi biti zatrpani novim poslom.
“A i do sada nisu uspjeli da rješavaju slučajeve koje trenutno imaju. Kriminalizacija ovih djela će dovesti do toga da ćemo imati praktično još veću opterećenost tužilaštva, gdje tužioci neće moći da rade na nekim težim krivičnim djelima, a nakon toga, ako bi neki od slučajeva i dolazili do sudova, imaćemo zatrpanost sudova predmetima koji ne bi trebalo ni da se tiču krivičnih sudova, nego se veoma lako rješavaju u građanskim sporovima”, ocijenio je Lučka za “Nezavisne novine”.
Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac ističe da svaka promjena zakonskog okvira koja je u direktnoj vezi s radom sudija i tužilaca direktno utiče na rad pravosuđa.
“Ukoliko predmetni nacrt bude usvojen u svom konačnom obliku i bude izglasana izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske, postupajuće tužioce i sudije krivičare osnovnih sudova čekaju nove pripreme, edukacije i stvaranje nove prakse”, ističe Kisin Zagajac za “Nezavisne novine”.
Ujedno bi, dodaje, usvajanje ovih izmjena i dopuna povećalo broj predmeta pred tužilaštvima i sudovima i dodatno ih opteretilo, jer bi se kleveta gonila odnosno utvrđivala i kroz krivični i kroz parnični postupak.
“Svakako da je zakonodavac trebalo da ima u vidu postojeći Zakon o zaštiti od klevete kada je izrađivao predmetni nacrt, a s obzirom na to da nije, to će u praksi samo značiti novu konfuziju i zatrpavanje sudova istovremeno tužbom za klevetu sa postavljanjem imovinsko-pravnog zahtjeva u krivičnom postupku, gdje će sudovi imati izazov da odluče u sklopu kojeg postupka će da rješavaju sporno pitanje, koji zakon će primjenjivati kada su rokovi u pitanju i niz drugih otvorenih pitanja na koja trenutno pravosuđe, a ni zakonodavac uopšte nemaju odgovor, a koja će zasigurno dovesti do otežanog rada pravosuđa”, kaže Kisin Zagajac.
Da je moguće da će, dođe li do kriminalizacije klevete i uvrede, to uticati i na rad pravosudnih institucija u Srpskoj, ocjenjuje i Aleksandar Žolja, iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka. Ali, upozorio je na još jedan problem.
“Najvjerovatnije je da će to uticati na rad pravosuđa, jer otežavajući je svaki novi slučaj u našem sporom pravosuđu. Možda će se tako dati još više alibi tužilaštvu da prikriva nerad prema ozbiljnom kriminalu. Na primjer, imamo ozbiljan kriminal, novinar se zakači i onda se radi po principu ‘hajmo mi sad nekog optužiti za klevetu, uletjeti u neku redakciju’ i onda se svi mediji time bave”, pojašnjava Žolja u izjavi za “Nezavisne novine”.
Društvo
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.
Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.
Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.
Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.
“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.
Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.
U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.
Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.
“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.
Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .
U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.
Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.
“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.
Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.
(Mondo)
Društvo
Srpska bogatija za 32 bebe
U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.
Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.
U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.
Društvo
POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open
Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.
– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.
Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.
Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.
Pozovi radi pružanja konkretne pomoći ukrajinskoj vojsci
VUKANOVIĆ NAPAO I JOKIĆA “Ne treba nikada više ovamo doći, on i Micić su uobražene zvijezde!”
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
STRAVIČNI SNIMCI IZ GRČKE – more “progutalo” automobil, turisti zarobljeni u hotelima
OVO NIKO NIJE OČEKIVAO! Moguće je da cijene goriva u BiH idu preko tri marke
ODLIČNI REZULTATI Ni kiša nije umanjila zaradu “Akvane”
Napad na slobodu medija: Boban Bogdanović uputio monstruozne prijetnje redakciji ,,Nacionalist”
Naša Banka članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije
Srpska bogatija za 32 bebe
